Osim što čelnici navedenih udruga smatraju da je Mladen Bajić bio loš glavni državni odvjetnik koji je, tvrde, selektirao kaznene prijave u svojoj ladici prema svom vlastitom (političkom) interesu, smatraju i da je Bajić u sukobu interesa te da zbog toga nikako ne smije biti ustavni sudac.

'Nakon što se godinama nalazio na čelu DORH-a, koji je po službenoj dužnosti progonio pojedince, sada bi se trebao naći u ulozi suca Ustavnog suda, da tim istim pojedincima odlučuje u žalbenom postupku i da im sudi. Kasnije možemo očekivati da Bajić preuzme i upravljanje zatvorom pa da ljude kojima je sudio nadzire i tamo', rekla je predsjednica udruge Zviždač Vesna Balenović.

Novinar Željko Peratović kaže da su mnogi iz različitih izvora iz SDP-a čuli priču da premijer Milanović želi Bajića u Ustavnom sudu jer u Državnom odvjetništvu opstruira rad novog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. No kako su Cvitan i Bajić sve ove godine blisko surađivali, i dok je Cvitan bio ravnatelj USKOK-a, Peratović misli da je to tek SDP-ov spin.

Pravi razlog Bajićevom imenovanju sucem Ustavnog suda bio bi, smatraju čelnici ovih nevladinih udruga, njegovo potkupljivanje visokom pozicijom jer on, kažu, sigurno zna puno o kriminalnim i nemoralnim radnjama političara. 'Nedostaje samo jedan krivi korak da Bajić te podatke objavi i aktivira u DORH-u. To može biti jedini razlog da korumpirana hrvatska politička scena, usta punih hvalospjeva, aklamacijom prihvati Bajića kao najbolje rješenje za 13. suca Ustavnog suda', smatra Balenović.

Predsjednik udruge Korektiv Darko Petričić otkriva drugi dio simbioze Bajića i politike. Podsjeća na devedesete, kada je, tvrdi, Bajić kao zamjenik vojnog tužitelja punio splitsku Loru srpskim civilima i to bez dokaza. 'Rezultat toga je četiri milijuna odštete koju je država već isplatila preživjelim srpskim civilima, a koje je Bajić zatvarao bez dokaza. Radio je posao za državu i država ga je za to nagradila dugogodišnjom pozicijom na mjestu glavnog državnog odvjetnika. To je ucjena i deal Bajića s državom. On je za svoj rad za vrijeme rata bio nagrađen, a država je imala Bajića pod kontrolom pa su mogli pokrenuti bilo koji postupak za pritvaranje građana', kaže Petričić.

Petričić kaže da Bajić ne bi smio biti sudac Ustavnog suda i zbog toga što je, tvrdi, za njegova mandata u DORH-u eskalirao organizirani kriminal u Hrvatskoj: 'Svi postupci koji su se vodili bili su zapravo minorni, a nijedan cent s računa iz inozemstva nije vraćen u Hrvatsku. Da je Bajić ostao na čelu DORH-a, ne bi bilo ni afere Agram.'

Udruge su poslale i otvoreno pismo predsjedniku Ivi Josipoviću tražeći da se Bajiću oduzme odlikovanje koje mu je dao za 'izuzetan doprinos borbi protiv kriminala'. 'Uručenje tog priznanja bila je sprdačina! To je šamar svima koji znaju što je Bajić radio. No Josipović na naše pismo nije ni na koji način odgovorio', kaže Petričić.

Ako Bajić postane ustavni sudac, udruge tvrde da neće stati na javnim upozorenjima, nego će o svim svojim saznanjima obavijestiti internacionalnu javnost, odnosno institucije Europske unije.

Svi sudionici konferencije za novinare tvrde da je Bajić najviše nepravde učinio nečinjenjem i čuvanjem važnih predmeta u ladicama svih 12 godina, koliko je bio glavni državni odvjetnik. Vesna Balenović primjerice tvrdi da je Bajić još od ranih 2000-ih, kada je ona kao zviždačica iz Ine podnijela kaznenu prijavu, znao za kriminal u Ini, ali da ništa nije poduzimao oko toga. 'Bajić treba biti optužen za veleizdaju, a najbolje što mu se treba dogoditi je mirovina. Kriv je za 20-ak milijardi dolara utaje u Ini, čime je umiješan u kriminalne radnje. (...) Osobno je bio upoznat s povlaštenim informacijama oko nalazišta nafte u Siriji i Ina je prodana za bagatelu, a bila je kralježnica Hrvatske i socijalni amortizer. S padom Ine pala je i Hrvatska!', kaže Balenović.

Novinar Peratović podsjetio je na slučaj ubojstva Milana Levara 2000, kada je sam imao saznanja o okolnostima ubojstva te je tražio Bajića da ga sasluša, no to se, kaže, nikada nije dogodilo.

'Bajić me nije htio primiti, nego me uputio na Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, čime sam barem pomaknuo zastarni rok za to ubojstvo. Godinama kasnije, 2012, udovica Vesna Levar je preko predsjednika Ive Josipovića utjecala na Bajića da napravi nešto u istrazi tog ubojstva. Neobično je to, ali Josipović je Vesnu Levar doveo do Bajića i to preko sina Josipa Perkovića, Saše Perkovića. Nju je Bajić pristao saslušati na neformalnom ispitivanju, a njemu je čak smio prisustvovati novinar Drago Pilsel. Prema pisanju Pilsela, tamo je rečeno da će se slučaj iz Gospića prebaciti u Zagreb, ali to se još nije dogodilo', rekao je novinar Peratović.

Peratović kaže da je Bajić imao utjecaja na njegovo pritvaranje 2007. te da je protiv njega pet godina vodio predistražne radnje zbog objave državnih i vojnih tajni.