Kako bi se zaštitili radnici, Hrvatskoj je potreban jak Zakon o radu, a on se, kazao je na press konferenciji u Saboru Dragutin Lesar, ne donosi zbog dobrih i poštenih poslodavaca, nego zbog onih koji su loši, nepošteni, nepravedni i neodgovorni, bili oni, kako kaže, neoliberalni, liberalni, bilo socijaldemokrati. Pritom je važno da se od poslodavaca zahtijeva da budu društveno odgovorni.

'Barem polovica poslodavaca u procesu pretvorbe i privatizacije došla je do vlasništva u svojim tvornicama za desetinu vrijednosti. Država im daje poticaje iz državnog proračuna, posebice u poljoprivredi, proizvodnji i preradi hrane. Država je u prošloj godini iz proračuna kroz različite programe poticaja zapošljavanja pomagala poslodavcima za 46 tisuća radnika. Uvela je i volonterski rad za 1.600 kuna neto i time pomogla tržištu rada i poslodavcima sa 16.500 radnika, koliko ih je bilo uključeno u tom programu. Država već nekoliko godina provodi mjere otpisa ili prolongata poreznih obveznika, a od druge polovice prošle godine to se provodi kroz takozvane predstečajne nagode. HBOR i njegove kreditne linije čini novac poreznih obveznika kojim se pomaže razvoju poduzetništva. Javno-privatno partnerstvo, agencijske garancije za kredite i strateški projekti u koje zbog interesa za RH mogu biti uključeni i privatni investicijski projekti omogućavaju i izvlaštenje nekretnina privatnih vlasnika u svrhu realizacije tih projekata. Državne garancije su davane privatnom sektoru, a podsjećam na primjer Dine na Krku kada je strani, tobožnje strateški partner uzeo garancije i nestao s teritorija Hrvatske, pa i prilikom privatizacije brodogradnje ostale su državne garancije za velik dio sredstava koja su ranije bila ulagana ili će se tek ulagati', pobrojao je Lesar razloge zbog kojih poslodavci moraju biti društveno odgovorni, iako su njihova sredstva za rad privatna.

Kada se govori o fleksibilizaciji tržišta rada, kaže Lesar, postoje skrivene namjere. Naime različitim manevrima kroz pravnu normu u zakonu želi se omogućiti poslodavcima da se brzo, bezbolno i učinkovito riješe starijih, boležljivih radnika. Skriveni cilj je pad cijene rada i smanjivanje plaća, što se dobiva nelojalnom konkurencijom među radnicima te ovaj Zakon o radu, tvrdi Lesar, upravo sadrži tu najveću opasnost. No jednako tako želi se razbiti sindikalno organiziranje kako bi se ostvarilo to da ne bude kolektivnih ugovora. 'Naime, prema našem zakonodavstvu, kada nema kolektivnih ugovora, radni odnosi kod poslodavca reguliraju se jednostranim pravilnikom koji donosi poslodavac i ostaju samo materijalna prava zaposlenih – minimalna plaća i otpremnina u visini trećine plaće za godinu staža, preračunato na prosječnu plaću u ovom trenutku to je 36 tisuća kuna', kaže Lesar.

Do ta četiri cilja, kaže Lesar, u ZOR-u se pokušava doći raspodjelom radnog vremena koje sa sadašnjih 48 sati ide na 56, odnosno 60 sati tjedno.

'Poslodavci će tu činjenicu iskoristiti na način da će zaposlenima kojih se žele riješiti nuditi nove ugovore o radu, a radnici koji ih ne mogu prihvatiti došli su u situaciju zakonitog otkaza, bez ikakvih drugih prava. Rad na određeno vrijeme i preraspodjela radnog vremena kojom se pravda ministar rada naprosto je nemoguća jer radnik koji radi na određeno vrijeme, a po ovom prijedlogu zakona, četiri mjeseca uzastopno mora raditi po nalogu poslodavca prekovremeno 48 sati i još dva mjeseca ako je to regulirano kolektivnim ugovorom. Dakle pola godine radnik mora, ako to od njega poslodavac zatraži, raditi prekovremeno. I taman kada se taj prekovremeni završi, ugovor o radu istječe, preraspodjela radnog vremena više nije moguća, poslodavac otkazuje ugovor i radniku preostaje teško i mukotrpno dokazivanje tog prekovremenog rada i kasnije, možda za pet do šest godina, i naplata', tvrdi Lesar.

Ovakav model preraspodjele radnog vremena još bi i bio prihvaćen kada bi u Hrvatskoj postojali tzv. društveni servisi, odnosno kada bi vrtići radili kasno navečer i vikendom, kada bi postojali društveni servisi za skrb za stare, nemoćne i bolesne roditelje, ali i kada bi svima u Hrvatskoj, a ne samo radnicima u velikim gradovima, bio omogućen javni prijevoz, istaknuo je Lesar.

Posebno se osvrnuo i na zakonom propisane kategorije otkaza - poslovno uvjetovani, osobno uvjetovani i uvjetovani otkaz ponašanjem radnika, pri čemu, tvrdi Lesar, za poslovno uvjetovane otkaze kažu da poslodavac ne smije poslije toga zapošljavati nove radnike.

'To su laži koje podmeću jer je to moguće pokriti outsourcingom, dakle uzimanjem usluge izvana i agencijskim zapošljavanjem ili iznajmljivanjem radnika od agencije. Dakle poslodavci otpuste radnike, popune ta radna mjesta agencijskim zapošljavanjem do tri godine, na što im ovaj zakon daje pravo, onda na mjesec dana zaposle nekoga na određeno vrijeme, pa opet uzmu preko agencije na tri godine, pa opet mjesec dana na određeno, i tako unedogled mogu krpati i izigravati zakonom propisane limite', rekao je Lesar.

Iz Lesarovog izlaganja bilo je sasvim jasno da Hrvatski laburisti ovakav prijedlog ZOR-a ne misle prihvatiti, no najavili su da će otvoriti i neke druge teme.

'Jedna od tema je potreba da se u ovaj ZOR ili Ustav unese odredba po kojoj je zabranjeno, nemoguće, uvođenje radne obveze u mirnodopskim uvjetima. Dakle radna obveza nastaje samo u ratnoj opasnosti, ratnom stanju ili teškim elementarnim nepogodama. Drugo, za generalni štrajk, kao institut kojeg u ZOR-u u ovom trenu nema, smatramo da mora biti dozvoljen u ZOR-u kao matičnom zakonu koji regulira pravo sindikata na organiziranje štrajka u cilju branjenja općih ekonomskih i socijalnih interesa', rekao je Lesar.

Novinari su upitali Lesara i kako komentira najavu ministra rada Miranda Mrsića da će između dva čitanja ZOR-a ponovno tražiti sastanak i razgovor sa socijalnim partnerima. 'Da je postojala iskrena namjera ministra da razriješi moguće sporove oko ovog zakona, on bi to učinio prije upućivanja ZOR-a u saborsku proceduru. Tim upućivanjem ZOR-a u Sabor vrši se dodatni pritisak na sindikate i smanjuje im se manevarski prostor, što je krajnji bezobrazluk jednog ministra iz redova socijaldemokrata', kazao je Lesar.