Brojni stanovnici Cipra pokušavali su u subotu, 16. ožujka, podići novac sa svojih bankovnih računa. Došlo je i do gužve pred poslovnicama banaka koje su otvorene na ovaj dan. Službenici su tvrdili kako je online sustav u kojem rade blokiran. Nakon izvjesnog vremena zatvorene su čak i poslovnice banaka koje bi danas trebale biti otvorene.

Tijekom protekle noći zemlje članice eurozone donijele suodluku da se u akciju spašavanja Cipra od bankrota moraju uključiti i privatni ulagači. Tako će sa svih privatnih računa na kojima se nalaze manji iznosi novca biti odbijeno 6,75 posto od ukupnog iznosa. Vlasnici računa na kojima se nalazi preko 100.000 eura morat će se odreći skoro desetine svog novca (9,9 posto). Skoro trećina svih računa u ciparskim bankama je u vlasništvu osoba koje nisu ciparski državljani. Prvenstveno se radi o bogatim Britancima i Rusima

Kako bi se izbjegao juriš na banke, tijekom protekle noći (15. ožujka) zamrznuti su iznosi na računima koji odgovaraju 'udjelu u spašavanju od bankrota'. Ciparski radio prenosi kako svi mogu podizati novac na bankomatima, ali samo do iznosa koja je 'zamrznuta' (dakle 6,75 ili 9,9 posto od ukupnog iznosa na računu).

Na ovaj način bi se trebalo prikupiti oko 5,8 milijardi eura, izjavio je šef eurogrupe Jeroen Dijsselbloem, nakon što su ministri financija zemalja monetarne unije na marginama summita EU-a postigli dogovor o mjerama za spas Cipra.

'Mi ne kažnjavamo Cipar', izjavio je Dijsselbloem.

Ciparski ministar financija Michalis Sarris nagovijestio je kako će se zamrznuti novac s privatnih računa možda moći pretvoriti u dionice banaka koje su pogođene krizom i zbog kojih se ove mjere i donose.

Inače, agencija dpa prenosi kako je došlo do dramatičnih scena tijekom protekle noći (15. ožujka) u kojoj su vođeni pregovori. Najmanje tri puta ciparska delegacija prijetila je kako će napustiti sastanak. Ostale članice monetarne unije su ovoj otočkoj državi postavile ultimatum: ili će pristati na 'poseban porez' na uloge u bankama ili će se morati vratiti svojoj staroj valuti - ciparskoj funti. Ovo je jedinstven slučaj ovakvog ultimatuma u dosadašnjoj praksi rješavanja problema u prezaduženim državama EU-a

Ciparska delegacija je na kraju pristala na zahtjeve i zauzvrat dobila obećanja o pomoći EU-a u iznosu od 10 milijardi eura. Da se to nije dogodilo, ova sredozemna država bi bankrotirala.

Sredstva za spas Cipra su izdvojena iako ova država u ukupnom bruto društvenom proizvodu EU-a sudjeluje sa samo 0,2 posto.

'Cipar je sustavno relevantan za eurozonu', izjavio je europski povjerenik za zajedničku valutu Olli Rehn

To znači da bi bankrot Cipra ipak ugrozio stabilnost eurozone. Zaključke o izdvajanju pomoći za Cipar moraju potvrditi i nacionalni parlamenti pojedinih zemalja eurogrupe. U njemačkom Bundestagu bi se o tome trebalo glasati polovinom travnja.

U Bruxellesu su istaknuli kako je do sada jedinstvena mjera oporezivanja novca na privatnim računima bila neophodno jer je bankarski sektor u odnosu na ostatak privrede na Cipru jednostavno 'predimenzioniran'.

'Zadatak očuvanja blagostanja i stabilnosti cijelog sustava nije nam ostavio drugog izbora', ističe ciparski ministar financija Sarris.

Inače, već dugo postoje predbacivanja kako Cipar svojim visokim kamatama i niskim porezima privlači novac iz sumnjivih izvora. Vlasti u Nikoziji su to stalno odbacivale kao neosnovane tvrdnje. Sumnje su ipak opravdane jer se pokazalo kako je Cipar drugi po veličini strani investitor u Rusiji. Postoje oni koji sumnjaju kako ruska mafija novac iz sumnjivih poslova pere kroz ciparske banke, a potom ga vraća na tržište u Rusiji kao potpuno legalnu investiciju.

Ova sredozemna država još u lipnju protekle godine uputila je Europskoj uniji apel za pomoć zbog krize u bankarskom sektoru. Donedavno se govorilo kako je hitno potrebno osigurati sumu od 17,5 milijardi eura. Na sastanku eurogrupe u Bruxellesu je dogovoreno i da Cipar poveća porez za poduzeća sa 10 na 12,5 posto, da privatizira dobar dio poduzeća u državnom vlasništvu te da se nastavi program borbe protiv pranja novca.

Inače, lideri eurogrupe su istovremeno odobrili Portugalu i Irskoj dodatne rokove za otplatu kredita koje su ove zemlje dobile iz Fonda za spas eura.