'Krpelji se u ovo doba godine i inače javljaju, tu nema ništa specijalno. Ništa nije neuobičajeno i ne odskače od prosjeka. U Baranji, a i ostatku Županije, ima ih godinama', govori za tportal epidemiolog Karlo Kožul, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.

Kod njih se protiv meningoencefalitisa, virusne upale centralnog živčanog sustava, redovito dolaze cijepiti šumari, ribari, stočari, lovci, osobe čiji poslovi zahtijevaju to da puno vremena provode na otvorenom prostoru i u šumi. Riječ je o bolesti koju mogu prenijeti krpelji.

'Godinama cijepimo posebno izložene skupine, pa se broj oboljelih kod nas uvijek kreće ispod pet. Uz cjepivo, ljudi se od ugriza mogu zaštititi primjerenom odjećom i obućom. U šumu ili kroz žbunje ne ide se u kratkim hlačama!', upozorava ovaj epidemiolog.

U Austriji je primjerice protiv bolesti koju prijenosom zaraze na ljude izazivaju krpelji cijepljeno 80 posto stanovništva, pišu slovenski mediji, dok je stupanj procijepljenosti u Sloveniji deset posto.

Prema upozorenju slovenskog Instituta za javno zdravlje, ta je zemlja zbog svoje šumovitosti među europskim državama s najvišim rizikom od obolijevanja od bolesti koju prenose krpelji.