Pod nazivom 'Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja – Hrana, znanje i upravljanje', dvodnevni skup u Kulturnom centru Osijek okupio je predstavnike akademske zajednice, gospodarstva te lokalne i regionalne vlasti.

Organizator je bio Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku, koji vode akademkinja Vlasta Piližota i dr. sc. Martina Harc, uz suorganizaciju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Grada Osijeka.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Vlade RH i Osječko-baranjske županije, uz podršku Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Od proizvodnje hrane do novih tehnologija

Središnje teme Sabora bile su proizvodnja hrane, obrazovanje i inovacije te upravljanje resursima. Raspravljalo se o tome kako povećati konkurentnost slavonskog gospodarstva, potaknuti ulaganja i stvoriti uvjete za ostanak mladih.

Na skupu je sudjelovalo šest akademika HAZU-a: Davor Miličić, Ivan Petrović, Zvonimir Šipuš, Ignac Lovrek, Helena Sablić Tomić i Vlasta Piližota.

Program je organiziran kroz tri tematske cjeline, a razgovore je moderirao Mislav Togonal.

O razvoju, investicijama i demografskim izazovima govorili su osječki gradonačelnik Ivan Radić i osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, dok su poduzetničku perspektivu predstavili Marko Pipunić iz Žito Grupe i Srđan Kovačević iz Orqe.

Poseban panel bio je posvećen prehrambenom sustavu, a u njemu su sudjelovali Marijana Petir, Mladen Fruk, Dragan Kovačević, Josipa Ervačić Šnajder i akademkinja Vlasta Piližota.

Akademik Miličić: Znanost mora biti temelj kvalitetnih odluka

Potpredsjednik HAZU-a, akademik Davor Miličić, naglasio je važnost znanstvenih spoznaja pri donošenju razvojnih odluka.

'Znanost ne može i ne treba zamijeniti donositelje odluka, ali može pružiti ono bez čega nema kvalitetnih i dugoročno održivih odluka: pouzdane podatke, kritičko promišljanje, interdisciplinarnu perspektivu i znanstveno utemeljene preporuke', poručio je Miličić.

Rektor osječkog Sveučilišta, prof. dr. sc. Drago Šubarić, istaknuo je potrebu snažnijeg povezivanja znanstvenih istraživanja s gospodarstvom, osobito u proizvodnji hrane, razvoju autohtonih proizvoda i primjeni novih tehnologija.

Jedna od ključnih poruka skupa bila je da gospodarski razvoj Slavonije i Baranje ne može počivati samo na tradicionalnim djelatnostima, nego zahtijeva povezivanje postojećih potencijala sa znanjem, inovacijama i suvremenim tehnologijama.

Radić: Osijek ima 5000 zaposlenih više nego 2021.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić predstavio je gospodarske pokazatelje za koje smatra da potvrđuju pozitivan razvojni smjer grada.

Prema podacima koje je iznio, Osijek danas ima gotovo 55.000 zaposlenih, odnosno oko 5000 više nego 2021. godine, dok je nezaposlenost u istom razdoblju smanjena za 53 posto.

'Osijek danas raste, otvara nova radna mjesta i bilježi pozitivne demografske pomake. Gotovo 55.000 zaposlenih, oko 5000 više nego 2021., i 53 posto manja nezaposlenost pokazuju da smo na dobrom putu', izjavio je Radić.

Naglasio je da gradska uprava želi nastaviti privlačiti investicije i otvarati prilike za mlade.

'Želimo još više ulaganja, još više prilika za mlade i još snažniji Osijek, kao pokretač razvoja Slavonije i Baranje. Zato povezujemo znanje, gospodarstvo i institucije – jer imamo razloga biti zadovoljni učinjenim, ali i ambiciju ići dalje', poručio je gradonačelnik.

Kako zadržati mlade u Slavoniji i Baranji?

Pitanje demografije bilo je jedna od poveznica između ovogodišnjeg i prethodnog Znanstvenog sabora.

Prvo izdanje, održano 2024. godine, bilo je posvećeno demografskoj revitalizaciji Slavonije i Baranje. Ovogodišnji skup nastavio je tu temu kroz gospodarske preduvjete za ostanak stanovništva, osobito mladih.

U raspravama je istaknuta važnost kvalitetnih radnih mjesta, razvoja poduzetništva, obrazovanja i ulaganja u infrastrukturu.

Posebna pozornost posvećena je proizvodnji hrane, jednom od tradicionalno najvažnijih gospodarskih sektora istočne Hrvatske, ali i mogućnostima koje otvaraju nove tehnologije.

Cilj je da znanstvene preporuke ne ostanu samo na papiru

Organizatori ističu da Znanstveni sabor Slavonije i Baranje žele razviti u trajnu platformu suradnje akademske zajednice, gospodarstvenika i institucija.

Ovogodišnja knjiga sažetaka obuhvaća 76 radova i 179 autora, a velik interes za skup pokazalo je i više od 400 sudionika svečanog otvorenja, među kojima je bio značajan broj mladih.

Namjera je da rezultati istraživanja i zaključci rasprava posluže kao podloga za buduće razvojne odluke, umjesto da ostanu ograničeni na akademsku zajednicu.

Nakon demografije 2024. i gospodarskog razvoja ove godine, organizatori najavljuju nastavak okupljanja kojim žele povezivati znanstvene spoznaje s konkretnim potrebama Slavonije i Baranje.