Kako izvještava Slobodna Dalmacija, na drugome mjestu po učestalosti odlaska na bolovanje nalaze se bolesti lokomotornog sustava, u koje, primjerice, spadaju upale zglobova i tetiva, degenerativne bolesti kralježnice i bolna stanja kralježnice, dok su treće mjesto na toj listi zauzele različite pshijatrijske dijagnoze, a četvrto mjesto drže komplikacije u trudnoći.

Bolesti kralježnice i psihijatrijski poremećaji su, kako priznaju i sami liječnici, najčešće dijagnoze na osnovi kojih se mogu otvoriti i lažna bolovanja, što će iduća dva tjedna, kako je najavljeno, temeljito provjeravati HZZO-ovi kontrolori u liječničkim ordinacijama koje bilježe skok stope bolovanja.

Jasno je, međutim, da to često nije lako dokazivo, iako se u javnosti barata pretpostavkama o trećini li čak polovici lažnih bolovanja od ukupnoga broja odobrenih bolovanja u Hrvatskoj.

Svakog dana u državi je na bolovanju između 50 i 60 tisuća osoba, pri čemu raste broj kraćih bolovanja, čije troškove podmiruje poslodavac (bolovanja u trajanju do 42 dana plaća tvrtka, nakon čega plaćanje preuzima HZZO, s maksimalnim rokom od tri godine).

Poznato je i da je u državnim tvrtkama stopa bolovanja dvaput veća nego u privatnima, a iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu da su bolovanja, kao značajan teret gospodarstvu, problem na koji oni upozoravaju godinama.