Dio je to rezultata istraživanja agencije GfK na temu 'Kako smo politički usmjereni – jesmo li promijenili opće političke odrednice?' provedenog u travnju na reprezentativnom uzorku od 1.000 građana Hrvatske starijih od 15

godina. Promatrano na razini države, najviše se građana, njih 37 posto, izjasnilo kako pripada centru, tri posto manje su ljevičari, ukupno 23 posto su na desnici, dok svoje opredjeljenje po smjeru političkog uvjerenja šest posto građana – ne zna.

Kad je, konkretno, grad Zagreb s okolicom u pitanju, najviše je onih koji smatraju da pripadaju centru – 40 posto, lijevo ih je 35, a desno 20 posto, dok se pet posto nije izjasnilo. Nakon Istre i Kvarnera, najviše je lijevo orijentiranih u Sjevernoj Hrvatskoj te u Zagrebu i Slavoniji. Slavonija je na drugom mjestu i po postotku desno orijentiranih, a slijedi je Dalmacija. Zanimljivo je i da, gledano po regijama, čak 17 posto ispitanika na sjeveru Hrvatske te u Lici, Kordunu i Banovini ne zna svoje političko uvjerenje.

Gledajući po godinama, najviše je ispitanika između 20 i 30, odnosno između 50 i 60 godina orijentirano prema centru. Ljevičari su uglavnom stariji od 60 ili mladi između 20 i 24 godine, dok je desno orijentiranih najviše u dobi od 40 do 50 godina.

Za usporedbu, GfK je dao i rezultate istraživanja provedenih prethodnih godina. Vidljivo je smanjenje udjela osoba koje se nisu mogle opredijeliti, a porasli su udjeli svih triju općih smjerova opredjeljenja – centra, ljevice i desnice.