Neočekivano i iznenadno, 29. studenog bit će ključan dan za Španjolsku, ali i Europu, jer je premijer Pedro Sánchez raspisao izvanredne izbore. Na to ga je, podsjetimo, potaknulo odbijanje njegovih inicijativa za rješavanje stambene krize u parlamentu, kao i prosvjedi zbog izbjegličke krize u Ceuti i korupcijske afere.

Rezultiralo je to i iznenadnim otkazivanjem njegova dolaska na konferenciju MED9 u Split, a lijevo-progresivna grupacija S&D u Europskom parlamentu sa strepnjom gleda hoće li se i Španjolska ubrojiti u zemlje Europske unije kojima vladaju umjereni/radikalni desničari.

O svemu tome porazgovarali smo s bivšim veleposlanikom Hrvatske u Rusiji te geopolitičkim stručnjakom Božom Kovačevićem, a on u razgovoru za tportal nije skrivao svoju nadu da će Sánchez pobijediti na izvanrednim izborima.

'Sánchezova politika je, po mom mišljenju, bila uravnotežena. Vodila je ponajprije računa o nacionalnom interesu Španjolske, ali je vodila računa i o Europi u cjelini, inzistirajući na podijeljenoj odgovornosti za rješavanje ključnih problema, uključujući probleme migracija. Pritom je inzistirao i na politici koja se ne svodi samo konfrontaciju Europe s Rusijom', rekao nam je Kovačević, a u ranijim razgovorima za tportal izrazio je bojazan da se europski lideri premalo uzdaju u dijalog dok se previše toga ulaže u naoružavanje, bez diplomatskih napora za rješavanje nesuglasica.

Europa ide sve desnije: 'Sánchez žrtva europskih trendova'

Premda Sánchezovu politiku ocjenjuje pozitivnom, navodi i da, kako sad stvari stoje, ne očekuje da će nakon studenoga Španjolska imati ljevičarsku vladu. Nije to samo stvar te države na Pirinejskom poluotoku, već, ističe naš sugovornik, šireg trenda.

'Mijenja se politička slika Europe te postaje sve desnija i Europska pučka stranka (EPP) u sve većoj mjeri preuzima politike radikalne desnice kako bi smanjila podršku birača tim političkim opcijama. Polako počinju dominirati stajališta o migrantima koja su donedavno bila rezervirana samo za krajnje desne političke opcije i u tom smislu Sánchez je žrtva europskih trendova', smatra Kovačić.

Govoreći o unutarnjem planu Španjolske, Kovačić je podsjetio da, osim stambene krize, Sánchezovu vladu potresaju korupcijske afere. Primjerice, krajem svibnja policija je upala u sjedište Sánchezove stranke PSOE zbog istrage o mogućnoj zloupotrebi stranačkog novca. Na tragu sve većeg europskog zazira od migranata, veliku su ulogu igrali i prosvjedi nakon masovnog upada migranata u Ceutu, a geopolitički stručnjak navodi da je tada došlo do manipulacije.

'Očito španjolska vlada nije bila suodgovorna za izbijanje te krize, a suočava se s ozbiljnim posljedicama te je sama kriza bila povod da se iskažu razlike u pristupu izbjeglicama između pojedinih europskih zemalja. Ako uzmemo u obzir i mogućnost da su u organiziranju tog velikog broja migranata prema Ceuti sudjelovale i neke države neprijateljski nastrojene prema Sánchezovoj vladi, onda je jasno da je on osobno bio na udaru', tvrdi Kovačić, prisjećajući se ranijih navoda da je uzrok masovnog ulaska u Ceutu bila dezinformacija u sklopu hibridnih operacija protiv Španjolske i Europe.

Podsjetimo, Maroko je prvi početkom kolovoza rekao da su dezinformacije na društvenim mrežama potaknule masovni prodor u španjolsku enklavu u Africi, a Sánchez je krajem kolovoza optužio Rusiju i Izrael da su dezinformacijama o tom incidentu napadali njegovu lijevu vladu zbog ranijih osuda rata u Ukrajini te rata s Iranom.

Suprotstavljanje Trumpu kao ključni geopolitički potez

Upravo je Sánchezovo suprotstavljanje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i odbijanje dozvole da američki ratni zrakoplovi koriste španjolske baze tijekom bombardiranja Irana možda i najsnažnije odjeknulo u sklopu njegove vanjske politike. Ranije ankete u Španjolskoj su pokazale da dvije trećine Španjolaca podupiru Sánchezove stavove po tom pitanju.

Drugi europski lideri su bili rezerviraniji od njega u protivljenju američkom predsjedniku, a Kovačević je istaknuo da je on svojim potezom podsjetio na pravila NATO-a koja se lako zaborave.

'Dakle povelja NATO-a poziva se na Povelju Ujedinjenih naroda i članak 5. ne primjenjuje se u slučaju da je neka zemlja članica NATO-a napala drugu zemlju. Članak 5. se primjenjuje samo u slučaju da je netko napao članicu NATO-a. Trumpov zahtjev da sve članice NATO-a sudjeluju u toj agresiji bio je suprotan povelji NATO-a i Povelji Ujedinjenih naroda', naveo je Kovačević.

Ipak, smatra da ako desnica pobijedi u Španjolskoj, čak bi se i taj dio aktualne vanjske politike mogao promijeniti. Naš sugovornik se ponovno vratio na odnose Bruxellesa i Moskve te istaknuo da se Sánchez i u tom području razlikovao od europskih kolega.

'Val desnice u Europi koincidira s porastom napetosti između Europe i Rusije te se zapravo uklapa u politiku prenaglašavanja opasnosti od mogućeg ruskog napada na članice NATO-a. U tom pogledu se političari kakav je Sánchez ne uklapaju u taj mozaik', smatra Kovačević.

Ljevica je pogubljena još od 2008. godine: 'Mora se opet artikulirati, a izbjegavanje rata je važan aspekt'

Za kraj, pitamo Kovačevića koliko će Sánchezova pobjeda ili poraz utjecati na ljevicu u cijeloj Europi. Naš sugovornik smatra da će ljevica gubiti na snazi dokle god se neodlučni birači naposljetku ipak budu više priklanjali desnici nego ljevici. Ipak, ne isključuje to da će rastom desnice doći i do nezadovoljstva tom politikom te da će ono onda rezultirati situacijom kao što je bila nedavna pobjeda ljevice na pokrajinskim izborima u Berlinu.

Međutim, ljevicu, ističe bivši veleposlanik, muče problemi koji nisu od jučer, a i dalje ostaju neriješeni. Smjer je jasan, samo ga treba realizirati, smatra.

'Ljevica je općenito dezorganizirana, izgubila je identitet. Socijaldemokrati, koji bi trebali biti lideri lijevog centra, da tako kažem, izgubili su svoj identitet jer su se od financijske krize 2008. godine sustavno stavljali na stranu kapitala umjesto na stranu rada. Stoga će biti potrebno određeno vrijeme da se artikuliraju nove lijeve politike, da se profiliraju novi likovi i da ih birači prepoznaju. Mislim da važan aspekt agende ljevičarskih politika treba biti zauzimanje za mir, odnosno za izbjegavanje rata, ako je to ikako moguće', zaključuje Kovačević za tportal.

Sánchez je nesumnjivo svojevrsno osvježenje među europskim liderima, ali na kraju dana – Španjolci su ti koji moraju presuditi o svim potezima svojeg premijera: od Irana preko migranata do stambene krize. Svoju presudu otkrit će čitavoj Europi i svijetu 29. studenog.