Od 3,6 milijuna stanovnika starijih od 15 godina u Hrvatskoj je zaposleno njih 41,4 posto, nezaposlenih je 8 posto, dok je najveći udio neaktivnih osoba i iznosi 50,5 posto, pokazuju podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Od 3,6 milijuna stanovnika starijih od 15 godina u Hrvatskoj je zaposleno njih 41,4 posto, nezaposlenih je 8 posto, dok je najveći udio neaktivnih osoba i iznosi 50,5 posto, pokazuju podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, danas objavljenim podacima završen je tehnički dio obrade podataka prikupljenih Popisom stanovništva, do kraja godine sve će popisnice biti arhivirane i na raspolaganju za stručne analize.
Prema tim podacima, Hrvatska ima ukupno 4.284.889 stanovnika, od čega 3.632.461 osoba ulazi u kategoriju radno sposobnog stanovništva starijeg od 15 godina. Krištof je pritom pojasnio da se promjenom međunarodne metodologije u Popisu iz 2011. godine ekonomska aktivnost promatra samo u referentnom tjednu (od 25. do 31. ožujka), dok se u prethodnom popisu bilježila pretežita aktivnost tijekom prethodne godine, zbog čega ti podaci nisu usporedivi.
Od ukupnog broja stanovnika stariji od 15 godine zaposlenih, odnosno osoba koje su u tom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi, bilo je 1.503.867, što čini udio od 41,4 posto. Nezaposlenim se osobama pak smatraju oni koji tada nisu obavljali nikakav posao, ali su četiri tjedna unazad aktivno tražili posao te bi u iduća dva tjedna započeli ponuđeni posao, a njih je ukupno 292.282 ili 8 posto.
Najviše je, 1.834.014 ili 50,5 posto njih bilo neaktivno, a ponajprije je riječ o umirovljenicima (58 posto), učenicima i studentima (18 posto), osobama koje se bave obvezama u kućanstvu (12 posto) te ostalim neaktivnim osobama (12 posto), za koje je Krištof kazao da ih se može nazvati obeshrabrenim radnicima.
Nastanjenih je stanova bilo 1.496.558, od čega najveći postotak otpada na trosobne (34,4 posto), prosječne površine 71 četvorni metar. Slijede dvosobni (27,5 posto) i 4-sobni stanovi (18,9 posto). Površina stanova razmjerno je velika zbog toga što se pod stanom tretiraju i obiteljske kuće.
Velika većina stanova u privatnom je vlasništvu (97 posto), 98 posto ih je priključeno na vodovod i kanalizaciju, samo 0,2 posto nema priključak na struju, a 0,1 posto nema kuhinju.
Kupaonicu pak nema čak 60.000 stanova, dok ih 38.000 nema zahod. U DZS-u pojašnjavaju da je riječ o stambenim jedinicama koje u svom sastavu nemaju te prostorije što ne znači da potencijalno 180.000 građana živi bez kupaonice, već da je vjerojatno dijele sa susjedima, što je učestalo čak i u centru Zagreba.
Popisom je evidentirano tek 215 beskućnika, a utvrđeno je i da 40 posto građana cijeli život ostaje u mjestu rođenja. Od ukupno 4.284.889 popisanih stanovnika njih je 584.947 ili 13,7 posto rođeno u inozemstvu, piše Dnevnik.hr
Što se tiče ekonomskih aktivnosti, podaci o broju zaposlenih i nezaposlenih ne poklapaju se s izjavama dobivenim u popisu stanovništva. Zanimljivo je da 450.000 građana ne želi raditi, odnosno ne traže posao, a ne rade. Veći dio njih se definiraju kao 'kućanice', odnosno osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, a interesantno je da se tako deklariralo čak 11.000 muškaraca.
