Novinar i prevoditelj Slavko Antunović ispričao je na zagrebačkom Trgovačkom sudu da mu je službenica Zagrebačke banke 2006. prilikom sklapanja ugovora o kreditu nudila kredit u eurima i francima, ali mu je kazala da je franak stabilna valuta. Pritom je službenica, kazao je svjedok, 'mistificirala' dobivanje kredita u eurima uz objašnjenje da će teško biti odobren s obzirom na primanja.

Prisjetio se i da mu je bankarica tvrdila kako mu rata kredita može porasti za najviše sto do dvjesto kuna i da je on u odnos s bankom ušao s povjerenjem.

Nakon što je uzeo kredit vezan uz franke u protuvrijednosti od 975.000 kuna prva rata mu je iznosila oko 4.700 kuna, ali je 2011. na vrhuncu rasta tečaja franka porasla na 8.000 kuna, a sada iznosi oko 7.300 kuna.

Početna kamatna stopa od 4,5 posto svjedoku je u jednom trenutku porasla na 6,3 posto. Iako je, kako tvrdi, banci dosad isplatio više od pola milijuna kuna, glavnica mu se povećala za 200.000 kuna.

To je čisto dužničko ropstvo, obitelj mi je egzistencijalno ugrožena', napisao je svjedok u materijalima koje je podijelio novinarima.

Inženjer brodostrojarstva Davor Baljak iz Pule koji je prije sedam godina uzeo kredit vezan uz franke u Sberbanci (tadašnja Volksbank), a sada plaća osjetno skuplje rate, rekao je da ga je službenica trebala upozoriti na neke stvari, ali nije. Tvrdi da mu je službenica sugerirala da je franak najbolji izbor za njega, da je to vrlo stabilna valuta koja je vrlo malo tečajno odstupala u zadnjih par godina.

Taj klijent je uzeo kredit u iznosu od 125.000 franaka, no ratu kredita koja mu je na početku iznosila oko 2.800 kuna, a sada plaća oko 4.600 kuna. Kamatu je na početku plaćao 3,49 posto a sada 5,3 posto.

Svjedok tvrdi da mu je nakon sedam godina otplate kredita glavnica još viša, a da kamate nije 'dotaknuo'.

'Nisam znao ništa o ekonomiji prije toga. Osjećam se povrijeđeno', kazao je svjedok.

Na upit opunomoćenika banke rekao je da 'valjda jest' potpisao izjavu da je upoznat s tromjesečnim kretanjem libora i srednjeg tečaja franka od 2001. do 2006. No, na pitanje tužitelja rekao je da tada nije znao što je libor i da je potpisivanje izjave bio uvjet za dobivanje kredita.

Banka se zaštitila kao mrki medvjed u brlogu', zaključio je svjedok.

Osim protiv Zagrebačke i Sberbanke parnica se vodi protiv Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP i Splitske banke koje zbog nepoštene primjene valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope tuži udruga Potrošač.

Nakon što su danas saslušani posljednji od ukupno šesnaest svjedoka klijenata banaka suđenje se nastavlja 15. travnja, do kada bi udruga Potrošač trebala reći je li pribavila opće uvjete poslovanja banaka u spornom razdoblju. U nastavku se očekuje i da će banke predložiti svoje svjedoke.