udar na institucije

U BiH ovaj put opasno vrije, EU prijeti slanjem vojske: Analiziramo što se zapravo događa i koji je Dodikov pravi cilj

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 13.12.2021 16:08
  • Objavljeno 13.12.2021 u 15:09
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža Neven Bučević/tportal

Ionako kompleksna situacija u Bosni i Hercegovini zakomplicirala se potkraj prošloga tjedna nakon što je većina u Skupštini Republike Srpske donijela odluku o prijenosu ovlasti s države na taj entitet. Riječ je o prvom koraku u procesu udara na državne institucije koji bi trebao završiti odvajanjem Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine, a u konačnici i od Bosne i Hercegovine. Iako same odluke nemaju pravni efekt, postoje opravdani strahovi da bi najnovija politička kriza u BiH mogla dovesti i do izbijanja novoga rata

Najviši dužnosnici OESS-a u nedjelju su upozorili vlasti Republike Srpske da svojim koracima opasno ugrožavaju mir u BiH i cijeloj regiji, a iz krugova grupacije Zelenih u Europskom parlamentu objavljeno je da je Europska unija u slučaju potrebe spremna vojno reagirati i odmah poslati šest tisuća vojnika u BiH. I posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Sarajevu i Mostaru u ponedjeljak i utorak ima između ostalog ulogu utjecati na smirivanje stanja u BiH.

Odluka Skupštine Republike Srpske donesena je po diktatu Milorada Dodika, najmoćnijeg srpskog političara u Bosni i Hercegovini, čime je on do granice pucanja institucija zategnuo svoj stav prema državi Bosni i Hercegovini. Za zaključke kojima Narodna skupština RS povlači suglasnosti na zakone kojima su na razini BiH uređeni obrana i sigurnost, sustav neizravnog oporezivanja te uspostavljeno lokalno visoko sudsko i tužiteljsko vijeće glasalo je 49 od 83 zastupnika, koliko ih ima u tom tijelu.

Mnogi strepe da bi zadnje zaoštravanje političke situacije moglo zemlju odvesti u novi rat jer nitko ne sumnja u to da Bošnjaci, koji su velikom cijenom platili opstanak cjelovite države u ratu od 1992. do 1995. godine, neće mirno promatrati kako Dodik provodi secesiju 49 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Bakir Izetbegović, čelnik Stranke demokratske akcije (SDA), najsnažnije bošnjačke stranke, kazao je da slijedi politička i pravna borba koju je otvorio Dodik te vjeruje će 'sve biti vraćeno na nulu'.

'Ako bude nastavio raditi to i prelaziti crvenu liniju, doći će do sankcija, a onda i u krugu oko njega. U ovom času to je diplomatski odgovor. Pokušavaju ga smiriti i dati mu nešto', rekao je Bakir Izetbegović. Čelnik SDA-e smatra da u Bosni i Hercegovini uvijek može doći do sukoba, ali da nema pravog razloga da se to dogodi.

Kako su prije završavale ovakve avanture?

Veleposlanstva najutjecajnijih zapadnih država i Europske unije u BiH u petak su zajedničkom izjavom upozorila vlasti Republike Srpske (RS) da povlače poteze koji vode eskalaciji političke krize, što ugrožava stabilnost cijele regije.

Dobra je vijest to što za svoje odluke Dodik nema podršku oporbe u Republici Srpskoj, koja je također upozorila da odluke vode prema novom sukobu, a i srpski predsjednik Aleksandar Vučić je, barem javno, distanciran. U prošlosti su ovakve avanture bosanskohercegovačkih političara obično završavale progonom iz političkog života dekretima visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH.

Međutim međunarodna zajednica godinama tolerira Dodikovo ponašanje, a uzrok zadnje krize upravo su visoki predstavnici.

  • +4
  • +1

Christian Schmidt

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut/PIXSELL

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt kazao je početkom prosinca da bi davanje bilo kakvih ustupaka lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku poslalo lošu poruku i ne bi pridonijelo rješavanju političke krize u BiH.

'Politička blokada jednostavno vodi zemlju (BiH) u veliku krizu i mi se ne možemo praviti kao da s Dodikom treba biti ljubazan i i pitati ga što bi on volio sljedeće. To neće riješiti ništa, njemu to može samo otvoriti apetit da traži još', kazao je Schmidt u intervjuu koji je objavilo sarajevsko Oslobođenje.

Sve je ovaj put počelo dolaskom Schmidta

Najnovija drama započela je baš oko imenovanja novog visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Christiana Schmidta sredinom ljeta. Vlasti bosanskih Srba ne priznaju ga jer smatraju da nije izabran na legalan način, odnosno u Vijeću sigurnosti UN-a. U takvom stavu potporu im osigurava Rusija. Dodatno nezadovoljstvo bosanskih Srba, odnosno njihovih političkih predstavnika, izazvao je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednjim danima mandata.

Inzko je 12 godina na mjestu visokog predstavnika za BiH proveo u inertnosti, konstantno izražavajući zabrinutost zbog stanja u zemlji koje se naočigled pogoršavalo. Međunarodna zajednica tijekom njegova mandata vjerovala je da je došlo vrijeme da se manje miješa u unutarnje odnose u BiH i da tamošnji političari sami trebaju prebroditi nesuglasice i urediti odnose. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, ta je nada sve više kopnjela. Zbog toga je pomoću novog visokog predstavnika trebao stići odlučniji pristup u rješavanju nagomilanih problema, što se i ogleda i u pregovorima koje s čelnicima tamošnjih stranaka vode posebni američki izaslanik za BiH Matthew Palmer i ravnateljica pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

  • +2

Milorad Dodik

Izvor: Pixsell / Autor: Dejan Rakita/PIXSELL

Već sama najava da će za novog visokog predstavnika biti imenovan njemački političar Christian Schmidt izazvala je bijes Milorada Dodika, a situaciju je užarila zadnja odluka Valentina Inzka da donese zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, ali i ostalih ratnih zločina.

Dodik je tada krenuo u ofenzivu i poručio da je potreban povratak na izvorni Daytonski sporazum, kako on to objašnjava, odnosno vraćanje ovlasti entitetima. Najava ponovnog formiranja vojske Republike Srpske mnogima je ostavila gorak okus u ustima.

Ukratko, Dodik tvrdi da se nakon rata i potpisivanja mirovnog sporazuma neprestano jača država Bosna i Hercegovina u odnosu na entitete. Tome sada želi stati na kraj, a jedna od opcija koju zagovara uspostava je vojske RS, nakon čega bi se raspustile oružane snage BiH, uspostavljene 2005. na temelju zakona donesenog u parlamentu BiH. U planu je i raspuštanje Tužiteljstva BiH, formiranje agencije za lijekove Republike Srpske i slično.

Tko će imati koliko ovlasti

Iza svega zapravo stoji želja Milorada Dodika, u prvom redu, da si osigura poziciju za iduće izbore jer mu je ozbiljno nagrizena, ali i šire politički gledano da smanji utjecaj međunarodne zajednice na odnose unutar Bosne i Hercegovine. Osim visokog predstavnika, koji ima takozvane bonske ovlasti, pomoću kojih može nametati zakone, trn u peti mu je Ustavni sud Bosne i Hercegovine. U Ustavnom sudu BiH također sjede stranci koji s bošnjačkim sucima imaju prevagu.

Zaustavljen je projekt gradnje hidrocentrale Buk Bijela

Zaustavljen je projekt gradnje hidrocentrale Buk Bijela

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut/PIXSELL

Zadnji primjer nezadovoljstva su šume. Dodik smatra da bi njima trebali upravljati entiteti dok je Ustavni sud presudio da je titular imovine šuma u RS-u zapravo država Bosna i Hercegovina. Inače, šume i šumsko zemljište čine više od 70 posto teritorija bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

U ponedjeljak je Dodik izjavio da uvažava Bošnjake kao narod, ali je upitao što političko Sarajevo misli - da uzme Republici Srpskoj zemljište, šume i vode. Ključ sukoba je dakle odnos prema državi BiH i količini ovlasti koje će imati.

'I onda se pojave oni i stranci s licemjernom prijetnjom da nećemo imati investicije zbog aktivnosti koje vodimo, a kojima u suštini branimo naš razvoj', rekao je Dodik te podsjetio na zaustavljanje projekta gradnje hidrocentrale Buk Bijela, osporavanje gradnje aerodroma u Trebinju, plinovoda...', kazao je Dodik, prenosi Klix.ba.

Hrvatsko pitanje

Od kraja rata pa do danas politika u Bosni i Hercegovini zasniva se na odnosu između želje Bošnjaka, najbrojnijeg naroda, da ojačaju središnju državu i Srba, koji većinom uopće ne žele BiH kao državu i kao odgovor na težnje Sarajeva prijete secesijom. U toj priči Hrvati su kao najmalobrojniji narod sporedna, ali ne nevažna stavka. Upravo zbog nadmoći Bošnjaka unutar Federacije BiH Hrvati se osjećaju obespravljeno i nezaštićeno. Cilj je političkih predstavnika Hrvata u BiH definirati svoj status kroz ustav koji bi im zajamčio sigurnost, a koji je također narušen promjenama Daytonskog sporazuma u režiji visokih predstavnika.

Zadnja ideja vodstva HDZ-a BiH, vodeće političke stranke koja predstavlja interese Hrvata u BiH, jest osigurati status izmjenama izbornog sustava. Time bi se zajamčio izbor, kako ih nazivaju, legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH i onemogućilo preglasavanje kao u slučaju izbora Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji je izabran glasovima Bošnjaka.

Željko Komšić, predsjedatelj Predsjedništva BiH

Željko Komšić, predsjedatelj Predsjedništva BiH

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut/PIXSELL

Međutim bošnjačke ili probosanske stranke, kako si sami tepaju u Sarajevu, grčevito se opiru takvoj ideji jer se time cementira etnička podjela zemlje koju oni žele razbiti. Cilj Bošnjaka je uz pomoć međunarodne zajednice polagano demontirati etničku podjelu Bosne i Hercegovine na tri naroda i dva entiteta te sve više jačati središnju državu u kojoj će kao najbrojniji narod imati glavnu ulogu.

Zbog brojčane nadmoći Bošnjaka u Federaciji BiH, u kojoj živi glavnina hrvatskog korpusa u susjednoj zemlji, HDZ BiH odlučio je sklopiti savezništvo s Miloradom Dodikom kako bi zajedno pritiskali Bošnjake. Takvo savezništvo dovelo je i do nesretne podrške HDZ-a BiH inicijativi za ukidanjem zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici u Parlamentarnoj skupštini BiH. Problem s Dodikom je to što pruža podršku Hrvatima sve dok promjene ne zadiru u Republiku Srpsku.

Jedini izlaz iz situacije u kojoj se nalazi BiH dogovor je sva tri naroda, što svi uvijek ističu, ali problem je to što su njihovi ciljevi nepomirljivi i dijametralno suprotni.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!