ODGOVOR UREDNIKA NOVOSTI

'Tužno je gledati kako se predsjednik hrva s logikom'

Ivica Đikić 03

Ivica Đikić 03

Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Breitenfeld

'Zanimljivo je kako popularnost, naročito ona koja priziva simpatije isključivo u svrhu slave, neizbježno vodi u zlo', zaključak je opširnog odgovora urednika tjednika Novosti Ivice Đikića na prošlotjedno pismo predsjednika Ive Josipovića tom listu

Sukob između uredništva i nakladništva tjednika Novosti s predsjednikom Ivom Josipovićem započeo je prije dva tjedna kada je urednik Ivica Đikić upozorio na pritiske s Pantovčaka.

Đikić je najprije objavio tekst u kojem je otkrio da se Josipović zalaže za ukidanje dotacija za srpski manjinski tjednik Novosti kojega financira Savjet za nacionalne manjine Vlade. Josipoviću je, tvrdi urednik, dozlogrdilo čitati njihove redovite članke o aferi ZAMP u kojemu se predsjednik spominje kao posrednik Hrvatskog društva skladatelja i svoga bliskog priijatelja, vlasnika tvrtke Emporion, Marka Vojkovića, koji danas na tom poslu zarađuje milijune. Đikić je tražio da Josipović objasni tu sumnjivu vezu i dokaže da ne postoji sukob interesa pa se Josipović, umjesto intervjuom, obratio pismom koje je prošlo kroz brojne medije.

U pismu se Josipović obrušio na predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Milorada Pupovca kao izdavača Novosti, tvrdeći da novinari i urednik tjednika pišu po njegovu diktatu. Osim toga, načeo je aferu u kojoj Pupovca sukobljava s drugim srpskim strankama i organizacijama u Hrvatskoj, nazvavši ga 'etnobiznismenom' i 'monopolistom na srpstvo u Hrvatskoj' te je postavio pitanje kako to da listovi poput Vjesnika, Nacionala i Foruma propadaju, a država financira tjednike kao što su Novosti i Hrvatsko slovo.

Urednik Ivica Đikić u novom izdanju Novosti odgovara predsjedniku na kritike opširnim tekstom pod naslovom 'Mrakobjesje rejting-efendije'.

'Dovođenje u istu ravan Novosti i Hrvatskog slova trebalo je imati funkciju uvrede, pa kad čovjeka motivira želja da uvrijedi, činjenice bivaju poražene. Hrvatsko slovo, kao i, recimo, Zarez, financiraju se iz budžeta Ministarstva kulture, dok se Novosti – kao i više od dvadeset manjinskih listova – najvećim dijelom financiraju iz budžeta Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Iscrpan popis dotiranih listova, s novčanim iznosima i opisom publikacije, stoji na web-stranicama spomenutog Vladina tijela. Misli li Josipović da bi, kad su već propali dnevnici i tjednici koje spominje, trebali propasti i manjinski listovi? I zašto bi trebali propasti? Samo zato što mu smetaju tekstovi u Novostima, Josipović bi polio benzinom i zapalio sve što postoji na manjinskoj informativnoj sceni', odgovara Đikić na Josipovićeve sumnje oko financiranja Novosti i upozorava na opasnost tako neizravnog zahtjeva da se preispita opstanak tjednika Novosti.

Đikić o sukobu Josipovića s Pupovcem piše kako je bijes pomutio predsjednikov razum 'pa se šef države odao ljutitom polemiziranju, zanemarujući sve obzire, hrvatski Ustav i zakone, te granice svojih ovlasti'.

'Predsjednikovo hrvanje s logikom i javno dostupnim činjenicama prilično je tužan prizor, no njega ne brine kakav će dojam među normalnim svijetom polučiti svojim banalnim trikovima i izljevima gnjeva, jer on zna da će poslije njega u napad krenuti hrabri žurnalistički zdrug koji će se potruditi da njegovoj privatnoj netrpeljivosti priručno nadogradi političku dimenziju. No kad je pisanje posrijedi, brojčana nadmoć nije jamstvo uspjeha: rasipanje topovskog mesa samo je pokazatelj manjka uvjerljivosti i pameti', navodi urednik i podsjeća na početke sukoba.

Urednik se i danas pita zašto Josipović umjesto argumentiranog odgovora koristi 'medijsku silu' te ga zbog toga uspoređuje s danas omraženim, a nekada gotovo obožavanim Ivom Sanaderom: 'Svjedočili smo, ukratko, sedmodnevnoj demonstraciji Josipovićeve medijske sile u čijem sastavu poslušno marširaju uglavnom isti koje je u svom arsenalu držao bivši premijer Ivo Sanader, no paljba iz svih raspoloživih sredstava nije ubila temeljno pitanje: zašto se, gospodine Josipoviću, već mjesecima toliko uzbuđujete na svaki javni spomen Marka Vojkovića i ZAMP-a? Zašto, jednostavno, ne objasnite svoju ulogu u vrtoglavom bogaćenju svoga prijatelja Vojkovića u poslu s vašim HDS-om? Tako bi predsjednik sačuvao podosta energije i ostatke vjerodostojnosti, i sačuvao bi svoj osvetnički karakter od javnog demaskiranja. No sujeta, umišljaj o nadmoći i medijsko obožavanje pomutili su kod Josipovića sposobnost zdravog rasuđivanja, pa mu slučaj Ive Sanadera, očigledno, služi kao uzor, a ne opomena.'

Odgovorio je i komentatorima koji su posljednjih dana u medijima doveli u pitanje uređivačku politiku Novosti pitajući se zašto se više ne bave temama srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj:

'Dežurni društveni komentatori, u pozi stalne objektivnosti koju zamišljaju kao matematičku sredinu između sukobljenih strana, koji formalno ne dovode u pitanje javno financiranje Novosti, imaju drugi problem: zašto se Novosti bave (i) općenacionalnim političkim i ekonomskim temama, a ne isključivo lokalnim srpskim folklornim društvima i sličnom 'manjinskom' zanimacijom? Što bi, međutim, isti komentatori kazali kad bi Sabor, uvjetujući financiranje, propisao HRT-u o čemu smije pisati, a o čemu ne smije? Proglasili bi to skandalom, ali skandaloznom ne smatraju zamisao da financijer sroči precizan popis tema kojima bi se ovaj list smio baviti, a da Vlada – po Josipovićevim uputama i po mjeri palanačkog poimanja svijeta – usput odredi i poželjnu nacionalnu strukturu redakcije Novosti.

Teško je povjerovati da sveučilišni profesori, nagrađivani publicisti i zvučna imena ovdašnje javne scene, na početku 21. stoljeća, zagovaraju izravni utjecaj političke vlasti na jedne novine, ali ovdje je doista tako, jer u Hrvatskoj može sve što se čini nezamislivim: Europapress holding, na čelu s J. Lovrić i M. Plešeom, može nekog drugog optuživati za bliskost sa Sanaderom, Jutarnji list može objavljivati pisma podrške predsjedniku Josipoviću, kao što je Politika nekoć objavljivala izraze narodne podrške Slobodanu Miloševiću, Sanja Mikleušević-Pavić može biti urednica Informativnog programa HTV-a, porezni dužnik D. B. (47) – vodeći izvršitelj poreznog dužnika N. P.-a (59) – može u brijunskoj rezidenciji ručati s predsjednikom Josipovićem, i to o trošku onih koji ne mogu izbjegavati plaćanje poreza, šef države, zajedno sa savjetnicima, može se javno hvaliti svojom fenomenalnom popularnošću u istraživanjima raspoloženja javnosti, isprazna zločestoća može postati stilski pravac u kojem su pojedini autori već sad postavili standarde teško dostižne budućim žurnalističkim naraštajima, šef države, usto, može u razmaku od pet dana prodanu nakladu Novosti smanjiti s devetsto na 'par stotina' primjeraka, svjesno lažući u oba slučaja… '

Đikić je zaključio tekst spoznajom da iz dana u dan svjedočimo potpunom diletantizmu u shvaćanju novinarstva kao profesije: '...gledamo bijedna nastojanja mnogih ovdašnjih javnih persona da svoju privatnu netrpeljivost prema ovom listu, nekim njegovim autorima, pogotovo mrskim 'feralovcima', ili njegovu izdavaču zaogrnu u teze koje ne mogu izdržati ni prvo logično potpitanje. Svjedočimo, također, karakternoj razgolićenosti Ive Josipovića, koji bi u bici za rejting i slavu odsjekao glavu svakome tko odbije služiti tim nacionalnim svetinjama, ne shvaćajući da je pravu bitku – onu da bude državnik – nepovratno izgubio. Ako se jednom iskreno bude zapitao zašto je završilo tako kako je završilo, možda će mu od koristi biti replika iz filma J. Edgar Clinta Eastwooda: 'Zanimljivo je kako popularnost, naročito ona koja priziva simpatije isključivo u svrhu slave, neizbježno vodi u zlo.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi