Turska, Bugarska i Rumunjska, tri članice NATO-a koje oplakuje Crno more, potpisale su u četvrtak tripartitni sporazum o uklanjanju mina u Crnom moru koje plutaju kao posljedica rata u Ukrajini
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., priobalne zemlje su u vodama Crnog mora uočile plutajuće mine koje su zaraćene strane posijale kako bi zaštitile svoje obale.
"Zbog ukrajinsko-ruskog rata, mine su postavljene i u ukrajinskim i u ruskim lukama. One se ponekad otkače i dođu do naših tjesnaca zbog morske struje", rekao je u prosincu turski ministar obrane Yasar Guler, nakon višemjesečnih razgovora između NATO saveznika.
vezane vijesti
Inicijativa za borbu protiv mina u Crnom moru (MCM Black Sea), potpisana u Istanbulu, trebala bi omogućiti sigurnost plovodbe, uključujući i izvoz ukrajinskog žita uzduž obala Rumunjske i Bugarske.
Rumunjski ministar obrane Angel Tilvar, bugarski ministar Atanas Zaprjanov i pridružili su se turskom ministru Guleru u palači na Bosporu kako bi potpisali sporazum. Svaka će zemlja naizmjenično, na šest mjeseci, predsjedati inicijativom.
"Odlučili smo zajednički potpisati protokol između triju zemalja za učinkovitiju borbu protiv opasnosti od mina u Crnom moru na način da ojačamo našu postojeću suradnju i koordinaciju", rekao je Guler.
Mornaričku skupina MCM Black Sea osnovala je u kolovozu 2023. Turska, nakon što je Moskva odbila produljiti sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Guler je posebice istaknuo da u toj inicijativi mogu sudjelovati brodovi samo triju savezničkih zemalja potpisnica inicijative kako se ne bi kršila povelja iz Montreuxa. Turska se poziva na taj međunarodni pakt kada brani prolazak ratnih brodova kroz tjesnac Bospor i Dardanele ako njihove luke nisu stacionirane na Crnom moru.
Povelja iz Montreuxa iz 1936. dopušta Turskoj da ograniči pomorski tranzit kroz svoje tjesnace tijekom rata, ali ima klauzulu o izuzeću brodova koji se vraćaju u svoju matičnu bazu.
