Danima je snažno pritiskao Kijev da obustavi napade na ruske rafinerije, potom je slavodobitno objavio da je na snagu stupilo 'energetsko primirje' između Rusije i Ukrajine, a na koncu je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sklopio šokantan sporazum o isporuci dizelskog goriva, kojim su de facto ukinute, ili barem ublažene, sankcije njegovu režimu
Dogovor predviđa da američkom i svjetskom tržištu Rusija isporuči početnih 300 tisuća tona dizelskog goriva, uz dodatnih 1,5 milijuna tona do kraja godine, čime bi se trebale ublažiti nestašice i smanjiti cijene energenata, a one predstavljaju sve veći politički problem za Trumpa uoči skorih ključnih međuizbora za Senat i Kongres.
On nastoji osigurati jeftiniji dizel za Amerikance premda je i njemu samome jasno da će to značiti značajan priljev svježeg novca u blagajnu režima koji provodi agresiju na susjednu državu, odnosno da će njegov predizborni manevar omogućiti nastavak rata i mnoge Ukrajince koštati života.
vezane vijesti
Predsjednik Volodimir Zelenski, kojega Trump ne podnosi još od svog prvog predsjedničkog mandata jer je odbijao njegov zahtjev da se u Ukrajini pokrene istraga protiv Joea Bidena, reagirao je bez rukavica: poručio je da je odluka o privremenoj obustavi sankcija na izvoz ruskog dizela do travnja 'sramotna' i javno upozorio da ona osigurava Moskvi svježi novac za nastavak invazije, a Kijevu nove smrtonosne udare.
Mnogi analitičari upozoravaju da uzrok porasta cijena energenata u većoj mjeri zapravo treba tražiti u samom Trumpu, odnosno njegovom već poprilično dugotrajnom ratu protiv Irana. Također, zasad nije posve jasno ima li Rusija, nakon brojnih ciljanih ukrajinskih udara na energetsku infrastrukturu, kapaciteta i mogućnosti za izvoz tih dogovorenih količina.
Novi napadi
Navodno dogovoreno primirje – jer se Moskva o njemu uopće nije očitovala dok u Kijevu pristaju na njega samo ako se obustave napadi na ukrajinsku infrastrukturu – ionako nije na snazi: Zelenski je jutros izvijestio o novim napadima, među kojima je i onaj na energetsko postrojenje u Harkivu.
Potez američkog predsjednika unisono kritiziraju europske države, ili barem izražavaju skepsu, a kritike se čuju i na obje strane američkog političkog spektra. Republikanski senator Thom Tillis smatra da bi sporazum Trumpa s Rusijom o opskrbi dizelom mogao biti nezakonit te ugroziti američke živote, a zastupnik iz Nebraske Don Bacon, također republikanac, objavio je da je 'potpora Putinovoj ratnoj ekonomiji moralno pogrešna jer on taj novac koristi za bombardiranje gradova'.
Ironično, upravo je Trump prije samo tri tjedna teatralno potpisao zakon o sankcijama Rusiji pod nazivom 'Zakon Lindsayja O. Grahama o sankcioniranju Rusije i Irana iz 2026.', u čast tog republikanca iz Južne Karoline koji je preminuo u srpnju, a zagovarao je oštar pristup Putinovu režimu.
Bivši saborski zastupnik i geopolitički analitičar Tonči Tadić vjeruje da je Ukrajina doista sklona pristati na primirje, no upozorava da Vladimiru Putinu to ne pada na pamet, pa makar dobar dio ruskih gradova zbog toga proživljavao zimu s oštećenom energetskom mrežom i nefunkcionalnim toplanama.
'Klaunske odluke'
'Putin zapravo pokušava iskoristiti Trumpa da bi pokušao zaustaviti ukrajinske napade. U Kremlju odavno vjeruju da mogu pobijediti Ukrajinu jedino uz pomoć SAD-a i upravo tomu im služi američki predsjednik s odlukama klauna', oštar je Tadić u izjavi za tportal.
On upozorava da američki birači cijelo vrijeme zanemaruju to da je kriza oko dizela prije svega uzrokovana Trumpovim žestokim carinama na uvoz kanadske nafte, premda američke rafinerije na Srednjem zapadu rade isključivo s njom, a drugi razlog za krizu jest blokada Hormuškog tjesnaca kao posljedica rata protiv Irana.
'Nikakvih problema ne bi bilo da Kanada u ovom trenutku poveća svoj izvoz, ali njezin premijer Mike Carney trenutno je za Trumpa veći neprijatelj od Vladimira Putina. U tomu se ogleda sva apsurdnost ove situacije', kaže sugovornik tportala te dodaje da sa strahom treba očekivati što će sve pasti na pamet američkom predsjedniku u idućih nekoliko tjedana, do izbora u SAD-u, kako bi pojačao pritisak na Europsku uniju i Ukrajinu.
'Zaista je apsurdno da dogovorom s Putinom on ide direktno protiv Zakona Lindsayja O. Grahama, usvojenog prije samo tri tjedna, i to jednoglasno, ali i protiv također jednoglasnog zakona iz sredine 2022. godine, kojim se izričito zabranjuje skidanje sankcija Rusiji sve dok se njezina vojska ne povuče iz Ukrajine. Tek treba vidjeti kakva će biti reakcija Kongresa', kaže Tadić.
Osjetljivo političko pitanje
Cijena goriva u Americi tradicionalno je jedno od najosjetljivijih političkih pitanja, osobito uoči izbora.
'Ondje možeš biti pod sumnjom da si pedofil, možeš biti osuđen za 34 različite prijevare, možeš platiti globu zbog seksualnog uznemiravanja i možeš biti 'zvijezda' Epsteinovih dosjea, ali to uglavnom nije problematično za tamošnje birače. No ako porastu cijene benzina i dizela, to postane prvorazredni problem', kaže Tadić te se ipak ne usuđuje prognozirati ishod predstojećih izbora na kojima bi Trump mogao izgubiti većinu u Senatu i Kongresu.
'Uzevši u obzir bijes zbog rasta cijena goriva, ali i bitno smanjenje potpore među Latinoamerikancima, crncima i američkim muslimanima, koji se skrivaju po kućama zbog deportacija, bilo bi očekivano da Trump ne prođe dobro. No, s druge strane, nikada ne treba podcijeniti glupost američkih birača', zaključuje Tadić.
