Iako Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine poručuje da ne raspolaže informacijama o istragama koje bi povezivale visoke časnike Hrvatske vojske s ratnim zločinima počinjenim na teritoriju BiH, Miljavac za tportal kaže da, prema njegovim informacijama, postoji popis djelatnika HV-a koji su navodno odgovorni za počinjene zločine, kao i da zbog tog razloga pojedinci više ne prelaze granicu s BiH. Na popisu je, dodaje, velik broj generala.

'Meni je panike dosta, prošao sam sve i naslušao se svega; ne paničarim, ali mi je čudno to da se nakon više od 20 godina pokreću neki procesi', kaže general Pavao Miljavac.

Popisi potencijalnih optuženika među hrvatskim generalima već ranije su objavljivani u hrvatskim i medijima u BiH, a visoki časnici i generali HV-a i HVO-a navodno se terete za zločine počinjene tijekom operacija Maestral i Južni potez na područjima Mrkonjić Grada, Livna i na Kupresu. Dok među hrvatskim generalima još uvijek vlada zavjet šutnje o tome tko je pozvan na svjedočenje, a protiv koga se navodno spremaju optužnice, ranijih godina su se u medijima pojavljivala imena generala Damira Krstičevića, Ante Gotovine, Mladena Kruljca, Ljube Ćesića Rojsa, Rahima Ademija, Stanka Sopte, aktualnog ministra Ante Kotromanovića i dr.

Proces koji bi u konačnici mogao rezultirati utvrđivanjem kaznene odgovornosti formalno je pokrenut u lipnju 2013, kada su DORH i Tužiteljstvo BiH potpisali Protokol o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Razmjena podataka i dokaza o ratnim zločinima prvi je korak u namjeri da počinitelje stigne ruka pravde, s obzirom na to da su RH i BiH prethodno ugovorili zabranu izručenja vlastitih državljana zbog navedenih kaznenih djela. 

Dok iz Tužiteljstva Republike Srpske, Tužiteljstva BiH i DORH-a čekamo odgovore o eventualnim optužnicama i razmjeni informacija o zločinima, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić kaže da je došlo vrijeme da se procesuiraju svi zločini - iako čak ni podizanje optužnica ne jamči da će odgovorni za zločine uistinu za njih odgovarati, što pokazuju i pojedini primjeri iz dosadašnje prakse. Prema spoznajama tog centra, dokumentacija o zločinima počinjenim na području Republike Srpske dostavljena je u Zagreb. Kojićev prethodnik Janko Velimirović još 2011. izjavio je da je dokumentacija u kojoj je nesporno utvrđeno da je u operaciji Južni potez sudjelovala i 4. gardijska brigada pod zapovjedništvom Damira Krstičevića, čiji je zamjenik bio Ante Kotromanović, proslijeđena u Tužiteljstvo BiH i DORH.

Podsjetimo, prema podacima Dokumentacijsko-informacijskog centra Veritas sa sjedištem u Beogradu, avion MIG Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poletio je 7. kolovoza 1995. sa splitskog aerodroma i kod sela Bravsko u BiH bombardirao 'dalmatinsku' kolonu u kojoj je poginulo devet osoba dok su deseci ranjeni. Među poginulima je bilo četvero djece i trudnica u osmom mjesecu trudnoće, koja je preminula u novosadskoj bolnici od posljedica ranjavanja, a dijete je preživjelo. Dan prije drugu kolonu srpskih izbjeglica u mjestu Svodna bombardirala su dva MIG-a koja su poletjela s Plesa, također ubijajući nekoliko civila - podaci o smrtnim slučajevima u 'ličkoj' koloni variraju od tri do sedam.

Ova bombardiranja bila su i predmet kontratužbe za genocid koju je Srbija podnijela protiv Hrvatske na Međunarodnom sudu pravde, a hrvatski pravni tim priznao je 2013. da su ti avioni uistinu poletjeli s navedenih odredišta, negirajući ubojstva civila. Policija Republike Srpske 2010. kazneno je prijavila Tužiteljstvu BiH pet časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a banjalučke Nezavisne novine tvrdile su da je riječ o generalu Imri Agotiću, koji je u međuvremenu preminuo, Josipu Čuletiću te Danijelu Boroviću. Policijska se prijava odnosila i na dva pilota čiji identitet MUP RS-a nije mogao utvrditi.