TAJANSTVENA INSTITUCIJA

Transparency International: Euroskupna djeluje izvan domašaja javnosti

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 05.02.2019 22:05
  • Objavljeno 05.02.2019 u 22:05
Sjedište Europske unije u Bruxellesu

Sjedište Europske unije u Bruxellesu

Izvor: Pixsell / Autor: Daniel Kalker/DPA/PIXSELL

Euroskupina, neformalno tijelo koje čine ministri financija 19 zemalja eurozone, djeluje potpuno izvan domašaja javnosti iako njezine odluke utječu na milijune ljudi, tvrdi nevladina organizacija Transparency International u izvješću, objavljenom u u utorak u Bruxellesu

"Puno je tajanstvenih stvari oko europskupine, instituciju čije odluke utječu na živote milijuna ljudi", kaže se u izvješću i dodaje da se zbog netransparentnog rada građani mogu usprotiviti tek nakon donesenih odluka.

Kao "neformalna vlada" eurozone, euroskupina nema zaposlenika ni sjedišta. Ona pravno ne može ni donositi odluke, ali ih u praksi donosi kroz druge institucije. Euroskupina je uspostavljena 1998. kada su se počeli sastajati ministri financija zemalja eurozone uoči svakog sastanka Vijeća za gospodarstvo i financije (ECOFIN), koje čine ministri financija svih zemalja članica. U početku je to bio samo debatni klub, jer su se zemlje koje nisu prihvatile euro protivile stvaranju bilo kakvog moćnog tijela iz kojeg bi one bile isključene.

Sve se promijenilo s početkom svjetske financijske krize 2008., kada je euroskupina postala središnji akter u spašavanju projekta zajedničke valute.

Dramatične okolnosti nalagale su tijesnu suradnju između vlada zemalja eurozone u suočavanju s financijskim tržištima, koja su postala prijetnja samom opstanku eura, kao zajedničke valute. Euroskupina je definirala uvjete za financijsko spašavanje Grčke, Cipra, Irske, Portugala i Španjolske.

Tijekom niza maratonskih kriznih sastanaka između 2010. i 2013., euroskupina je donijela niz odluka o financijskom spašavanju i uspostavila novu politiku upravljanja eurozonom, koja, među inim, uključuje i nazdor nad proračunskim planovima zemalja članica. Međutim, unatoč novim ovlastima i odgovornosti i dalje je nejasno što je točno euroskupina, kakve odluke donosi i kako djeluje, navodi Transparency International.

"To pomanjkanje transparentnosti snažno utječe na njezinu odgovornost a time i na njezin legitimitet. Jedan od glavnih zaključaka je da je euroskupina izbjegla i još izbjegava odgovornost koja proizlazi iz njezina sveeuropskog utjecaja", ističe se u izvješću. Transparency International navodi da unatoč tome što se odluke u euroskupini donose jednoglasno, u praksi male države teško mogu blokirati odluke većih.

"Znanje je moć, a samo Njemačka i Francuska imaju resurse za procjenu svih nacionalnih politika i za čitanje svih mišljenja i preporuka Komisije za sve zemlje članice. To znači da većina zemalja donosi odluke o odbacivanju proračuna pojedinih članica a da pritom nemaju odgovarajuće resurse da ih samostalno analiziraju", dodaju autori izvješća. Transparency International predlaže niz mjera koje bi djelomično mogle ukloniti prigovore o netransparentnosti.

Između ostaloga, predlažu da pravila o transparentnosti, koja vrijede i za druge instiucije, primjenjuju i na euroskupinu, poput objavljivanja dnevnog reda i uspostave registra prihvaćenih dokumenata.

Predlažu i da se poveća uloga Europskog parlamenta u Europskom semestru, mehanizmu za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica te obavezno podnošenje izvješća predsjednika euroskupine Europskom parlamentu.

Također se kaže da bi uvođenje funkcije stalnog predsjednika s punim radnim vremenom euroskupine moglo ukloniti prigovore o sukobu interesa.

Naima, euroskupina nema predsjednika s punim radnim vremenom, nego njime predsjedava jedan od ministara financija koji sjede u euroskupini.

Za razliku od Ecofina, čije se predsjedništvo rotira svakih šest mjeseci, od 2005. euroskupina iz svojih redova bira stalnog predsjednika na mandat najprije od dvije, a kasnije od dvije i pol godine. Prvi predsjednik euroskupine od 2005. do 2013. bio je sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, koji je tada bio luksemburški premijer i ministar financija.

Naslijedio ga je nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, od 2013. do 2018. kada je dužnost preuzeo sadašnji predsjednik, portugalski ministar financija Mario Centeno.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!