Tportal doznaje: USKOK preuzeo slučaj Spaladium arene

U zahtjevu USKOK navodi da dokumentaciju traži 'za potrebe postupanja', što je potvrda da se ovim slučajem i službeno počinju ozbiljno baviti.

Postupak pred Trgovačkim sudom jedan je od mnogobrojnih sporova koji se već nekoliko godina vode oko Spaladiuma, projekta koji je 2007. godine formiran tako da bude samoisplativ: konzorcij građevinskih tvrtki IGH, Konstruktor i Dalekovod trebao je izgraditi kompleks dvorane, trgovačkog centra, stometarskog nebodera i javne garaže, što bi generiralo dovoljne prihode koji bi pokrivali mjesečnu zakupninu same dvorane.

Čudna odluka splitskog suda: 'Otac' projekta Spaladium nema pravo tužiti zbog Spaladiuma?!

Međutim nakon što je ona izgrađena građevinske tvrtke upale su u poteškoće, a tadašnji gradonačelnik Ivan Kuret s njima je u tajnosti i bez znanja Gradskog vijeća potpisao dva aneksa koja ih stavljaju u povoljniju poziciju i oslobađaju sredstva koja su trebala biti blokirana do dovršetka gradnje cijelog kompleksa. Po nekim tumačenjima, Kuretovi aneksi u igru su uveli i dvije banke, koje dotad nisu bile potpisnice ugovore, te proizveli situaciju po kojoj kredite u iznosu preko pedeset milijuna eura umjesto građevinskih tvrtki treba otplatiti Grad Split. S pripadajućim kamatama iznos je do danas narastao na preko 70 milijuna eura.

Poništenje upravo tih aneksa sudski je zatražio Dejan Kružić, ovlašteni pregovarač prilikom sklapanja osnovnog ugovora o javno-privatnom partnerstvu s tvrtkama koje su gradile Spaladium arenu. Nakon četiri godine postupka i pred samo zaključenje rasprave sutkinja Rajana Buljan početkom veljače donijela je neobičnu odluku po kojoj on 'nema pravni interes' da bi uopće podnio tužbu - što je, inače, procesna radnja koja se u pravilu obavlja na početku, a ne na kraju spora.

Žalbu na ovakvu odluku uložio je Kružić, a isto je učinio i Grad Split.

Slučajem Spaladium u međuvremenu se bavila i arbitraža Hrvatske gospodarske komore te je donijela pravorijek po kojemu je Grad Split dužan vratiti kredite umjesto građevinskih tvrtki, odnosno banaka koje su financirale izgradnju i tako snosile rizik. Upravo je Kružić i zbog ovoga pokrenuo sudski spor te dobio prvostupanjsku presudu kojom se poništava rezultat arbitraže. Protiv trojice arbitara podnio je i kaznene prijave.