Svi su sektori pogodni za razvoj društvenih poduzeća u Hrvatskoj, ali to su prije svega socijalna skrb, odgoj, obrazovanje, upravljanje otpadom, obnovljivi izvori energije i ekološka proizvodnja hrane, složili su se sudionici okruglog stola Banka magazina o društvenom poduzetništvu održanom u utorak u Zagrebu.

Sudionici okruglog stola pokušali su odgovoriti na pitanja tko su i kako posluju društveni poduzetnici u Hrvatskoj, kako se financiraju i kako raspoređuju eventualnu dobit te koja je uloga banaka i države u poticanju društvenih poduzetnika.

Dva su povoda za okrugli stol: dodjeljivanje plaketa dobitnicima natječaja Zagrebačke banke 'Moja zajednica' a drugi je Nacionalna strategija o društvenom poduzetništvu čiji je nacrt prijedloga na javnoj raspravi do 4. travnja.

Zagrebačka banka spremna je društvenim poduzećima pomoći, prije svega savjetom, ali i relaksiranjem kriterija za odobravanje kredita socijalnim poduzećima, izjavio je Nenad Mećava, direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke.

Mećava je naglasio važnost banaka u pomoći društvenim poduzećima da stvore poslovne planove koji su tržišno usmjereni, kako bi društvena poduzeća bila sposobna na održiv način ispunjavati svoje proklamirane ciljeve i to u svim sektorima.

A društveno je poduzetništvo, objasnila je sudionica okruglog stola Andreja Rosandić iz međunarodne nevladine udruge NESst svako poduzetništvo koje donosi društvenu korist i rješava kritične društvene probleme na financijski održiv način.

Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava rekla je kako u Hrvatskoj još nije poznat broj društvenih poduzetnika, jer se dosad u Hrvatskoj nismo ni bavili njihovom definicijom.

U Strategiji društvenog poduzetništva koju priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, društveno poduzetništvo temeljeno je na društvenoj, socijalnoj i okolišnoj odgovornosti, u poduzećima koja veći dio svoje dobiti ulažu u razvoj svoje djelatnosti i ispunjavanje svojih proklamiranih ciljeva. Socijalni poduzetnik ulaže najmanje 75 posto svoje dobiti u razvoj posla i ispunjavanje tih ciljeva.

Ivanković-Knežević je najavila da će država u sljedećem razdoblju osigurati do 300 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva kroz razne programe, od izravnih bespovratnih poticaja, preko povoljnih kredita u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama, sve do garancijskog fonda i sredstava iz Europskog socijalnog fonda.

U okruglom stolu sudjelovala je i Melita Filipec iz društvenog poduzeća Hedona iz Križevaca, koje zapošljava osobe s invaliditetom, koja je naglasila da društvenim poduzećima treba savjetodavna podrška i nakon početka poslovanja.