Iako se u hrvatskoj javnosti možda stvorio dojam da cijela Njemačka unisono podržava politiku kancelarke Angele Merkel prema Grčkoj, realnost je značajno drugačija. Mnogi lijevi intelektualci i političari, kao i mediji raznih usmjerenja, žestoko kritiziraju Merkel ili čak otvoreno podržavaju zahtjeve Grčke, a sličnu podijeljenost pokazuju i ankete među običnim građanima koje objavljuju njemačke televizije
'U raju samozadovoljstva', 'Merkel i grčka kriza – što sad, gospođo kancelarko?' 'Merkel i Gabriel o Grčkoj: blefiranje, smirivanje, lamentiranje'. To su samo neki od naslova koje je proteklih dana objavio Spiegel Online, jedan od najčitanijih portala u Njemačkoj, online inačica najutjecajnijeg njemačkog tjednika Der Spiegel. Ovaj medij se ne ustručava oštro napadati njemačku politiku prema Grčkoj i krizi eurozone, te se Merkel proziva da uništava Europsku uniju i samu ideju europskog ujedinjenja. Podjednako oštro se s njemačkom kancelarkom obračunava i dnevnik Süddeutsche Zeitung, kao i ljevičarski Die Tageszeitung, a kritičan je čak i Merkel oduvijek blizak Frankfurter Allgemeine Zeitung, koji je jučer izašao s naslovnicom na kojoj je bila fotografija hrpe razbijenog porculana, komentirajući tako aktualno stanje Europske unije.
Što se tiče vodećih njemačkih medija, politiku Angel Merkel i njene vlade (koju, podsjetimo, čine CDU/CSU i SPD) podržavaju konzervativni Die Welt i huškački i popularni tabloid Bild, koji već godinama vodi kampanju o 'lijenim Grcima', baš kao što je vodio i medijsku kampanju protiv Hrvatske pred ulazak iste u Europsku uniju.
Kada je riječ o političkoj sceni, s obzirom na to da Njemačkom vlada velika koalicija, opozicija u Bundestagu sastoji se od dviju malih frakcija – ljevičarske Die Linke i Zelenih – koje žestoko kritiziraju postupanje njemačke vlade i Merkel u ovoj krizi. U srijedu je u Bundestagu o tome održana i rasprava, na kojoj je Merkel izjavila da nema razloga za paniku, da se može 'na miru sačekati razvoj događaja', što je potaknulo prvaka Die Linke Gregora Gysija na vatreni retorički odgovor. Gysi je optužio Merkel da želi srušiti ljevičarsku vladu u Ateni i da je njena nemilosrdna politika proizvela humanitarnu katastrofu u Grčkoj, što je razbjesnilo podržavatelje kancelarke te su Gysiju dobacivali i zviždali iz parlamentarnih klupa. U inače relativno mirnom Bundestagu situacija je bila na rubu verbalnog incidenta zbog Grčke.
Najveći njemački živući intelektualac, filozof Jürgen Habermas, također Merkeličinu europsku politiku smatra opasnom za budućnost Europe te se o tome oglasio u seriji tekstova proteklih godina, od kojih je najsvježijeg datuma onaj od 22. lipnja objavljen u Süddeutsche Zeitung. Između ostaloga, Habermas je napisao i sljedeće: 'Njemačka kancelarka je još u maju 2010. odlučila interesima investitora pružiti prednost u odnosu na mogući otpis dugova radi oporavka grčke ekonomije, zbog čega danas ponovo tonemo u krizu. Posljednji izborni rezultati u Grčkoj su posljedica otpora velike većine njenih građana nametnutoj politici štednje, koja ih gura u bijedu i poniženje. O rezultatima izbora se ne raspravlja: glasači su se usprotivili daljem provođenju politike čiji su neuspjeh iskusili na svojoj koži. Naoružana demokratskim legitimitetom, grčka vlada pokušala se izboriti za promjenu politike u eurozoni.'
Protiv aktualne njemačke politike u EU i prema Grčkoj višekratno su se izjasnili i bivši kancelari Helmut Schmidt i Helmut Kohl, a nedavno se iz Londona oglasio i bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (zasigurno jedan od najžešćih proeuropskih političara koje je Njemačka ikad imala, a imala ih je mnogo!) koji je također napao politiku aktualne njemačke vlade te izjavio da je pesimist po pitanju budućnosti Europske unije.
Također, njemačke televizije u svojim emisija na temu Grčke i tzv. Grexita redovito objavljuju izjave običnih građana s ulica njemačkih gradova, koji su prilično podijeljeni oko tih pitanja. Dok jedini smatraju da je bilo dosta pomoći Grčkoj, drugi smatraju da je politika kancelarke Merkel ispala totalni promašaj i da ugrožava budućnost Europske unije. Prema anketi ZDF-a o Grexitu, koja je u njemačkim medijima objavljena prije dva tjedna, 51 posto Nijemaca sad podržava takav razvoj događaja, dok je 41 posto protiv. Još u veljači su rezultati bili obratni - protiv Grexita je bilo 55 posto Nijemaca.
Naravno, sve to ne znači da u Njemačkoj veliku popularnost ili podršku imaju Siriza i grčki premijer Aleksis Cipras, dok je pak financministar Janis Varufakis od medija stiliziran u negativca iz Jamesa Bonda, ali bi bilo pogrešno misliti da Merkel ima široku podršku za svoju europsku politiku. Dapače, prijeti joj i ustanak u vlastitoj stranci, čiji dobar dio želi pustiti da Grčka propadne i bude izbačena iz eurozone.
