Dok se u segmentu smanjenja poreza na rad donekle slažu, SDP i HDZ razilaze se u pristupu sustavu PDV-a. U HDZ-u najavljuju postupno smanjenje opće stope PDV-a - u drugoj godini s 25 na 24 posto, a na kraju mandata s 24 na 23 posto i to na krilima gospodarskog rasta od pet posto.

Uz to, najavljuju uvođenje snižene stope PDV-a na dobra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, na dio komunalnih usluga (električna energija) te na dječju hranu i pogrebne usluge.

U SDP-u smatraju da su HDZ-ova obećanja nerealna s obzirom na to da jedan postotni bod smanjenja PDV-a predstavlja rupu u proračunu od 1,5 milijardi kuna

Stoga u Narodnoj koaliciji ne misle dirati u opću stopu PDV-a, a razmotrili bi uvođenje sniženih stopa PDV-a za pojedine djelatnosti. Na 13 posto snizili bi stopu PDV-a za košaricu izabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te na repromaterijal, a dodatno bi stimulirali razvoj turizma spuštanjem međustope s 13 posto na pet posto za uslugu smještaja.

Licitacija u smanjenju poreznog odbitka

Kada je riječ o oporezivanju rada, obje strane najavljuju povećanje poreznog odbitka i proširenje poreznih razreda kako bi se rasteretili poduzetnici i stvorio prostor za povećanje plaća.

HDZ i ovdje prednjači u obećanjima. Dok SDP planira povećati neoporezivi dio dohotka s 2.600 na 3.000 kuna, HDZ ne bi oporezivao plaće do 3.750 kuna. Također, snizio bi najvišu poreznu stopu s 40 na 36 posto.

Bivši ministar financija Boris Lalovac uvjeren je da HDZ neće moći realizirati sve što predlaže i da zamagljuje realne probleme s kojima će se Hrvatska suočiti u narednom razdoblju.

U prošlotjednoj debati s HDZ-ovim ekonomskim strategom Tomislavom Ćorićem upozorio je da je dobar dio proračunskih rashoda zadan, što se posebno odnosi na mirovinski i zdravstveni sustav, kao i na to da Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi čak 30 milijardi kuna duga.

HDZ-ova rupa u proračunu sedam milijardi kuna

U SDP-u ističu da bi njihovo podizanje neoporezivog dijela dohotka na 3.000 kuna koštalo prihvatljivih 1,5 milijardi kuna.

S druge strane, HDZ-ove porezne intervencije u sustavu PDV-a i poreza na dohodak stvorile bi rupu u proračunu od najmanje sedam milijardi kuna. Riječ je iznosu koji gotovo dvostruko premašuje budžet Ministarstva obrane. Samo smanjenje opće stope PDV-a koštalo bi oko tri milijarde kuna, a dizanje neoporezivog dijela dohotka na 3.750 kuna dodatne četiri milijarde kuna.

Poseban problem kod poreza na dohodak je to što svako zadiranje u porezne stope pogađa lokalnu upravu i samoupravu jer većina prihoda ostvarenih od ovog poreza pripada gradovima, općinama i županijama.

u HDZ-u planiraju gubitak prihoda lokalne samouprave nadomjestiti prepuštanjem prihoda od poreza na kamate te poreza na promet nekretninama. Međutim, time bi se moglo nadoknaditi tek oko 600 milijuna kuna.

Proračunski rashodi nedirnuti

S nevjericom na obećanja o velikom poreznom rasterećenju gledaju i ekonomisti. Tako porezni stručnjak Guste Santini upozorava da u prvom planu trebaju biti ozbiljne reforme, a tek onda promjene u poreznom sustavu.

Pritom on podržava povećanje neoporezivog dijela dohotka i smanjenje poreza na dobit za male poduzetnike.

S druge strane, smatra da nije vrijeme za smanjenje PDV-a, a posebno se protivi nižim stopama za pojedine djelatnosti, poput turizma. 'Smanjenje PDV-a nije moguće ni po jednoj osnovi. Nama će se snižena stopa PDV-a u turizmu obiti o glavu. Smanjili smo PDV u turizmu u kojem se prodaje uvozna roba, a što je s drvnom industrijom?', upozorava Santini, smatrajući da je takav pristup štetan jer se poduzetnike dovodi u neravnopravan položaj.

Analitičare najviše zabrinjava to što nijedna strana ne spominje smanjenje proračunskih rashoda, a razbacuju se obećanjima o poreznom rasterećenju.

Ako se istovremeno ne radi na smanjenju rashoda, izgubljeni prihodi moraju se namaknuti povećanjem javnog duga ili na neki drugi način.

Obje strane uzdaju se u ubrzavanje gospodarskog rasta, ali mjere kojima će to postići zasad su u drugom planu.