Trump i Putin: Dizel za Ameriku, glavobolja za Europu, račun za Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Trump i ruski kolega Vladimir Putin ponovno su pokazali da se velika geopolitika može voditi po principu benzinske postaje. Trump je dogovorio puštanje ruskog dizela na tržište, uz privremeno ublažavanje američkih sankcija, kako bi snizio cijene goriva uoči izbora za Kongres, a Putinu omogućio financijski i diplomatski predah.

Dogovor predviđa isporuku početnih 300 tisuća tona dizela, uz dodatnih 1,5 milijuna tona do kraja godine, premda analitičari sumnjaju da će to značajnije utjecati na cijene, pa bi se Trumpov predizborni manevar mogao pretvoriti u prilično skup autogol. Posebno je zanimljivo to da je Trump samo tri tjedna ranije potpisao zakon koji omogućuje nove sankcije Rusiji, što potvrđuje da se u Bijeloj kući i dalje ne zna tko pije, a tko plaća.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dogovor je nazvao sramotnim i upozorio da će prihodi od ruskog goriva financirati rat protiv njegove zemlje, optuživši Washington da ukrajinske pregovarače koristi kao paravan za vlastite dogovore s Kremljem. Trump mu je uzvratio pozivima na promjenu ukrajinskog vodstva dok je Zelenski poručio da o predsjedniku odlučuju Ukrajinci, a ne američki predsjednik, te ponudio obustavu napada na rusku energetsku infrastrukturu pod uvjetom da Putin učini isto.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je da Trump zapravo financijski pomaže Putinovu ratnom stroju, a Njemačka je poručila da ne namjerava odustati od sankcija samo zato što je Washington odlučio promijeniti pravila usred utakmice. Talijanska premijerka Giorgia Meloni također je dogovor nazvala vrlo rizičnim, na što joj je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova diplomatski suptilno odgovorila da to nije njezin problem. No europsko jedinstvo ima i svoje tradicionalne iznimke: slovački premijer Robert Fico nazvao je Trumpa i Putina frajerima, optužujući Bruxelles da moralizira dok Amerikanci kupuju jeftinije gorivo, a Rusi zadovoljno broje prihode.

U međuvremenu su američki, ukrajinski i europski pregovarači u Miamiju razgovarali o sigurnosnim jamstvima, teritoriju i poslijeratnoj obnovi Ukrajine, premda Putin zasad ne pokazuje osobitu žurbu za nastavkom mirovnih pregovora. Za Europu je poruka prilično neugodna: američka potpora više nije zajamčena, Rusija dobiva prostor za manevar, a Ukrajina ponovno otkriva da se o njezinoj budućnosti može pregovarati i bez njezina odlučujućeg utjecaja – samo što se ovaj put sve vrti oko cijene dizela na američkim benzinskim postajama.

S neba pa u rebra: Kijev bez ključne vojne veze

Elonu Musku doista bi bilo lakše da je iz Republike Srpske, kao što je to svojedobno tvrdila pokojna 'povjesničarka' Jovanka Jolić, jer ga ne bi morile brige i optužbe uslijed rata u Ukrajini, barem ne u ovim razmjerima.

Nakon što su ukrajinski dronovi i protuzračna obrana iznenada usporili zbog iznenadnih problema sa satelitskom mrežom, prst krivnje očekivano je bio uperen prema – Musku. Ukrajinski zapovjednici izvijestili su da se satelitska veza počinje gubiti i prekidati čim dronovi prijeđu brzinu od 120 do 160 km/h, zbog čega su brojne misije morale biti naprasno otkazane. No šef SpaceX-a brzo je prebacio lopticu u dvorište Washingtona.

Musk je na X-u pojasnio da je vojna mreža Starshield – za razliku od civilnog Starlinka – u potpunom vlasništvu i pod kontrolom američke vlade, pa o brzini i ograničenjima odlučuje Pentagon, a u konačnici predsjednik Trump.

Naprasni prekid usluge dogodio se u osjetljivom trenutku i Kijev upozorava da su ovakva ograničenja opasna pogreška, dok američka oporba viče da SAD tako izravno pomaže Moskvi. A kad ćemo konačno o miru?

Trumpov zabavnik: Teorije zavjere, Mar-a-Lago lice i tigar koji nije znao s kim ima posla

Dok Trump preslaguje svjetski poredak, njegova administracija nastavlja proizvoditi sadržaj za koji bi i scenaristi političkih satira teško dobili zeleno svjetlo. Nova glasnogovornica Bijele kuće Katie Zacharia, nasljednica Karoline Leavitt, održala je prvu konferenciju za novinare koja i nije prošla baš dobro.

Javnost je već bila svjesna što može očekivati od Zacharije temeljem ranijih objava u kojima je širila neutemeljene optužbe o pedofiliji među demokratima, promovirala teorije zavjere povezane s Putinom, zagovarala suspenziju ustavnih prava migranata i oživila odavno raskrinkanu teoriju zavjere Pizzagate. No kad su je novinari krenuli rešetati pitanjima o njezinim diskutabilnim odvjetničkim kvalifikacijama, pokušala je pobjeći nakon samo tri pitanja – očito je lakše širiti teorije zavjere nego odgovarati na pitanja o njima. U takvim okolnostima, svakog gosta pet dana dosta - Trump ju nije baš izravno smijenio, ali joj je poručio da 'razmisli želi li dalje raditi ovaj posao'.

Ništa manje zabave nije ponudilo imenovanje Barbere Thornhill, istaknute Trumpove donatorice, posebnom američkom veleposlanicom za borbu protiv trgovanja ljudima. Njezine službene fotografije izazvale su lavinu komentara na društvenim mrežama. Umjesto o trgovini ljudima, internet je raspravljao o njezinu izgledu, mogućim estetskim zahvatima i takozvanom Mar-a-Lago licu, karakterističnom za dio Trumpova društvenog kruga, a korisnici su se pitali gledaju li stvarnu fotografiju ili proizvod umjetne inteligencije.

Kao i prošlog tjedna, kad smo doznali da će Bijela kuća organizirati prijenos pogubljenja (srećom, od toga su odustali), i ovaj tjedan zabavnik završavamo prilično mračnim prilogom: Trump je na Truth Socialu objavio snimku napada tigra na 23-godišnjeg Williama Chapmana, smrtno stradalog nakon ulaska u nastambu životinje u zoološkom vrtu u britanskom Yorku, uz predsjedničku poruku da se s prirodom ne treba šaliti. Potom je podijelio AI montažu napada velikih mačaka, a onda i AI video u kojem se osobno hrva s tigrom, zabavlja i na kraju grli s njim, uz pjesmu 'The Lion Sleeps Tonight'.

Obitelj poginulog mladića izrazila je duboku potresenost objavama, a organizacije za zaštitu životinja upozorile su na opasnost takvog prikazivanja kontakta s divljim zvijerima. Tako je tjedan koji je počeo teorijama zavjere i raspravama o estetskim zahvatima završio AI fantazijom na račun stvarne ljudske tragedije – trenutkom u kojem je čak i Trumpov zabavnik prestao biti zabavan.

Studentska pobuna trese Europu od Tirane do Pariza: Vučić već zna tko je kriv

Studentski bunt koji je proteklih mjeseci zahvatio nekoliko europskih zemalja eksplodirao je u Albaniji, gdje su deseci tisuća mladih izašli na ulice Tirane zbog skupog obrazovanja, loših uvjeta studiranja, korupcije i neizvjesne budućnosti, a prosvjedi su prerasli u žestoke sukobe s policijom, paljenje ministarstva obrazovanja i banaka te zahtjeve za ostavkom premijera Edija Rame. Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima, deseci ljudi su ozlijeđeni, a Europska unija zatražila je istragu navoda o prekomjernoj upotrebi sile.

Nezadovoljstvo se pritom nadovezalo na ranije prosvjede protiv kontroverznog turističkog projekta na albanskoj obali, iza kojeg stoji Trumpov zet Jared Kushner, pa se pokazalo da studenti nemaju problema samo sa školarinama, nego i s načinom na koji političke i poslovne elite zamišljaju budućnost njihove zemlje.

Slična, premda zasad manje nasilna pobuna već tjednima potresa Francusku, gdje srednjoškolci traže više nastavnika, manje prenapučene učionice i pristojne školske uvjete, a pridružila im se i švedska aktivistica Greta Thunberg. Ona je u Saint-Denisu podržala učenike i oštro kritizirala policijsko nasilje nakon što su tijekom prosvjeda privedene tisuće mladih, a tinejdžer ostao bez šake zbog policijske šok-bombe. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poziva na dijalog, no mladi očito smatraju da su razgovori o njihovoj budućnosti mnogo produktivniji kada se vode na ulicama nego u kabinetima.

Zajednički nazivnik ovih prosvjeda – sjećate se, tako je krenulo i u Srbiji – sve je izraženije nezadovoljstvo generacije koja od političara traži ulaganje u obrazovanje, odgovornost i perspektivu, a zauzvrat uglavnom dobiva policijske kordone i suzavac. Ako se pitate tko stoji iza svega, odgovor, kao i sve ostale odgovore, zna Aleksandar Vučić: u intervjuu za ruski RT Balkan povezao je francuske prosvjede s onima u Srbiji i sugerirao mogućnost stranog upletanja. Na pitanje bi li iza svega mogla stajati Velika Britanija nije izravno optužio London, ali je znakovito odgovorio da ne bi tipovao, a rusku umiješanost je odbacio. Dok studenti od Tirane do Pariza traže bolje škole i budućnost, Vučić je i dalje opsjednut stranim službama, a u istom intervjuu stigao je i do svojih omiljenih regionalnih protivnika – Hrvata, kojima ćemo se posvetiti u nastavku.

Vučiću su Hrvati krivi za sve: Kad ponestane argumenata, pošalji prosvjednu notu

Bivši srbijanski predsjednik i kandidat za premijera Vučić u završnici kampanje za parlamentarne izbore 25. listopada ponovno je pronašao glavnog krivca za političke probleme u Srbiji – Hrvatsku, kojoj je Beograd uputio prosvjednu notu zbog navodnog miješanja u izbore. On tvrdi da se nijedna država nikada nije tako brutalno miješala u tuđe izbore kao Hrvatska, a prosvjednih nota, kaže, trebalo je poslati još tisuću, valjda da hrvatska diplomacija napokon shvati koliko je važna u srbijanskoj predizbornoj kampanji. Posebno ga muči izvještavanje hrvatskih medija, pa je provladin toaletoid Informer objavio preciznu računicu: od 15. kolovoza do 15. listopada zabilježena su čak 6282 medijska priloga i objave u kojima se spominje Vučić, premda sam broj spominjanja ne govori ništa o sadržaju ni tonu izvještavanja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković već se našao na Vučićevu popisu političara koji su navodno nervozni zbog jačanja Srbije, a Hrvatsku je optužio i za podršku srbijanskoj Studentskoj listi. U istom je nastupu govorio o navodnom bujanju nacističke ideologije u Hrvatskoj, odbacio mogućnost nametanja hrvatskog jezika Srbima i ponovno problematizirao vojnu suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova. U intervjuu za ruski RT Balkan zaoštrio je retoriku prema političkim protivnicima, a odnos s Vladimirom Putinom opisivao je znatno toplijim tonovima.

Malo smo pročačkali po našoj arhivi i ne možemo baš potvrditi Informerove brojke, ali, recimo, u protekla tri tjedna nalazimo najmanje šest članaka o Vučićevim izjavama i potezima usmjerenima na Hrvatsku, uključujući optužbe iznesene na Općoj skupštini UN-a, napad na Plenkovića i Hrvatsku zbog navodnog rušenja vlasti u Srbiji, intervju ruskoj televiziji i najnoviju diplomatsku notu. Nameće se pitanje: koliko bi hrvatski mediji manje pisali o Vučiću kada bi on barem nekoliko dana prestao govoriti o Hrvatskoj?

Papa ima rak, dobro se oporavlja nakon operacije

Iz Vatikana stižu ohrabrujuće vijesti o zdravstvenom stanju 71-godišnjeg pape Lava XIV. nakon što je podvrgnut operativnom zahvatu na plućima. Poglavar Katoličke crkve proteklog vikenda osobno je obavijestio vjernike na Trgu svetog Petra da su mu liječnici tijekom redovitih pregleda otkrili izraslinu u ranoj fazi razvoja. Operiran je ovaj tjedan u poznatoj rimskoj bolnici Gemelli, a operacija je trajala oko 90 minuta.

Liječnički tim Papi je odstranio donji režanj desnog plućnog krila, a kasnija analiza tkiva potvrdila je sumnju na adenokarcinom, jedan od najčešćih oblika raka pluća. Iako Papa nikada nije bio pušač i godinama je pazio na zdrave životne navike, u njegovoj užoj obitelji postoji povijest malignih oboljenja. Njegovi roditelji preminuli su od posljedica raka devedesetih godina, a njegov stariji brat trenutačno se bori s istom dijagnozom. Liječnici su potvrdili da Papin postoperativni oporavak protječe bez ikakvih nepredviđenih zapleta.

Poglavar Crkve proveo je mirnu noć nakon operacije, samostalno ustao iz kreveta te bez poteškoća doručkovao i ručao. Već je započeo s respiratornom fizioterapijom i laganim šetnjama po svojoj bolničkoj sobi. Nije zapostavio ni svoje duhovne dužnosti pa je u improviziranoj kapelici na 10. katu bolnice s drugim svećenicima služio misu. Vjernicima i sudionicima vatikanskog simpozija obratio se pisanim putem, zahvalio svima na podršci i poručio: 'Molim vas, molite za mene kao što ja molim za vas.' Svi službeni i javni nastupi otkazani su mu barem do 20. listopada kako bi mu se osigurao potpun mir. No čini se da je 71-godišnji poglavar odlučan ovu bitku odraditi u hodu!

Bonjour, imate li možda pečeni jogurt na akciji?

Je li traženje otkupnine out i jesu su hakeri postali kreativni? Vrlo (moguće), ako je suditi po incidentu u Francuskoj. Nepoznati počinitelji preuzeli su kontrolu nad rashladnim sustavim te uključili odmrzavanje hladnjaka i zamrzivača u stotinama francuskih supermarketa.

Hakeri su uređaje preko noći zagrijali na više od 50 stupnjeva pa je zaposlenike ujutro dočekao val vrućeg zraka, kao i tone uništene hrane, uz štete koje se mjere u stotinama tisuća eura. Moderni supermarketi koriste povezane uređaje za upravljanje da bi mogli nadzirati temperaturu u velikom broju hladnjaka i zamrzivača te na vrijeme otkrivati kvarove. Ako velik broj trgovina koristi istu tehnologiju s istim sigurnosnim propustom, napadači mogu poremetiti rad uređaja na više lokacija.

Stručnjaci već godinama opetovano upozoravaju na sigurnosne ranjivosti pametnih industrijskih sustava koji su izravno spojeni na internet. No rijetko je tko očekivao da će internet stvari svoju prvu spektakularnu štetu napraviti tako što će od hladnjaka u supermarketima preko noći stvoriti saune. Službena tijela taj su napad nazvala izravnim udarom na opskrbu hranom, što zvuči prilično zloslutno za nešto što je počelo kao hakiranje termostata.

Što je zajedničko toaletnom papiru, uređaju za prisluškivanje i OpenAI-u?

OpenAI-u stvarno nije lako. Osim što ga stalno netko tuži i što se svako malo dogodi neki incident u kojem njegovi AI modeli samostalno hakiraju tvrtke, glavobolje mu zadaju i zaposlenici. Naime u uredu OpenAI-a u San Franciscu odvila se prava špijunska drama, točnije pokušaj iste. Inženjer Abdulrahman Alfozan optužen je da je u konferencijskoj dvorani za rukovodstvo postavio sofisticirani uređaj za prisluškivanje, pažljivo omotan u toaletni papir i utaknut u USB priključak iza televizora.

No nije u tome čar cijele priče, već način na koji je nesretnik pao na ovom zadatku. Neoprezni inženjer je tako upute za špijunažu tražio od samog chatbota, ispitujući ga kako napraviti, sakriti i na daljinu slušati ono što je zabilježio uređaj za snimanje zvuka. Kada je tvrtka otkrila napravu u toaletnom papiru, iskoristila je svoje AI modele da identificira tko stoji iza nje. Kao šlag na tortu, 'špijun u pokušaju' je nekoliko dana kasnije u zgradi zaboravio torbu sa svojim novčanikom, osobnom iskaznicom i još jednim rezervnim uređajem za prisluškivanje.

Iz OpenAI-a uvjeravaju da kod i podaci nisu ukradeni, inženjer je ekspresno dobio otkaz, a ako ga proglase krivim, prijeti mu do pet godina zatvora. Dakle, ako već planirate filmsku špijunažu u AI tvrtki, možda nije najpametnije tražiti savjete od njezinog chatbota.