Svjetski čelnici okupljaju se u New Yorku idućeg tjedna na Općoj skupštini UN-a kojom će dominirati povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa za govornicu, rat u Gazi i Ukrajini, priznanje palestinske državnosti među zapadnim zemljama i nuklearne napetosti s Iranom.
"Okupljamo se u turbulentnim pa čak i u neistraženim vodama", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres tjedan dana prije nego što će to svjetsko tijelo sa 193 članice biti platforma za šest dana govora gotovo 150 šefova država ili vlada, zajedno s desecima drugih ministara.
"Geopolitičke podjele se šire. Sukobi bjesne. Krivci hodaju slobodno kao nikad. Naš planet se pregrijava", rekao je novinarima Guterres u utorak. "A međunarodna suradnja se napreže pod pritiscima kakvima nismo svjedočili u našim životima."
Predvodnik ovogodišnje 80. Opće skupštine bit će Trump, koji je pozvao na smanjenje američkog financiranja UN-a, zaustavio angažman SAD-a s Vijećem UN-a za ljudska prava, produžio obustavu financiranja palestinske humanitarne agencije UNRWA-e i napustio agenciju UN-a za kulturu UNESCO. Također je najavio planove za napuštanje Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.
vezane vijesti
Mrkva i batina
Trump će govoriti u utorak, osam mjeseci nakon početka njegova drugog mandata obilježenog ozbiljnim rezovima američke inozemne pomoći koji su doveli do globalnog humanitarnog kaosa i preispitivanja postavki UN-a, zbog čega je Guterres pokušao smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost.
"On uživa u Općoj skupštini. Uživa u pažnji drugih čelnika", rekao je o Trumpu direktor Međunarodne krizne skupine pri UN-u Richard Gowan. "Vjerujem da bi mogao iskoristiti svoje pojavljivanje kako bi se pohvalio brojnim postignućima i možda još jednom dokazao da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir."
Trump opisuje UN kao nešto što ima "velik potencijal", ali se mora "zbrojiti".
Zadržao je isti oprezan stav prema multilateralizmu kao i tijekom prvog mandata od 2017. do 2021. Također je optužio svjetsku organizaciju da mu nije pomogla u posredovanju u miru u raznim sukobima.
„UN ulaže vrlo snažne napore u posredovanju mira... ali mi nemamo ni mrkvu ni batinu“, rekao je Guterres.
Vijeće sigurnosti UN-a jedino je tijelo UN-a s ovlašću nametanja sankcija, ali je u sukobima u Gazi i Ukrajini nemoćno jer SAD i Rusija imaju pravo veta.
„Sjedinjene Države pak imaju i mrkvu i batinu. Dakle ako se u nekim situacijama može kombinirati utjecaj SAD-a i UN-a, mislim da možemo imati vrlo učinkovit način da se barem neki mirovni proces dovede do uspješnog rezultata“, rekao je Guterres.
Očekuje se da će se on i Trump formalno sastati prvi put otkako se Trump vratio na dužnost u siječnju. Bit će to jedan od preko 150 bilateralnih sastanaka koje je zakazao glavni tajnik UN-a, nazvavši tjedan „svjetskim prvenstvom diplomacije“
Rat i glad
Svjetski čelnici okupljaju se dok rat između Izraela i militanata Hamasa u Pojasu Gaze uskoro puni dvije godine, a humanitarna kriza se u toj palestinskoj enklavi pogoršava.
Obraćanje Općoj skupštini izraelskog premijera Benjamin Netanyahua, koga Međunarodni kazneni sud traži zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, koje Izrael poriče, očekuje se u petak.
Izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon rekao je o nadolazećem okupljanju u New Yorku da "ćemo još jednom podsjetiti svijet da ovaj rat neće završiti ostavljanjem talaca u Gazi."
Prije nego što u utorak počnu govori u Općoj skupštini, čelnici će se u ponedjeljak okupiti na samitu, čiji će domaćini biti Francuska i Saudijska Arabija, kojem je cilj dati vjetar u leđa rješenju o dvjema državama između Izraela i Palestinaca.
Australija, Belgija, Velika Britanija, Kanada i Francuska objavile su da će na Općoj skupštini formalno priznati palestinsku državu, iako su neke postavile uvjete.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas neće osobno prisustvovati skupu. SAD, odani izraelski saveznik, odbio mu je vizu, što je izazvalo brojne kritike u UN-u. U petak je Opća skupština glasala da mu se dopusti pojavljivanje putem video poziva.
Drugi sukob na vrhu dnevnog reda UN-a, oko kojeg se ne očekuje velik napredak, jest ruski rat u Ukrajini koji traje više od tri i pol godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obratit će se Općoj skupštini. Ruski predsjednik Vladimir Putin tradicionalno ne prisustvuje godišnjem okupljanju UN-a.
Vijeće sigurnosti UN-a, koje broji 15 članica i zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, vjerojatno će održati sastanke o Ukrajini i Gazi tijekom zasjedanja Opće skupštine na visokoj razini, rekli su diplomati.
Pet su stalnih članica Kina, Francuska, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a trenutačnih nestalnih Slovenija, Alžir, Danska, Grčka, Gvajana, Pakistan, Panama, Južna Koreja, Sijera Leone i Somalija.
U New Yorku će se također voditi hitni diplomatski razgovori oko iranskog nuklearnog programa, jer Teheran nastoji izbjeći vraćanje svih sankcija Vijeća sigurnosti UN-a s početkom od 28. rujna. I iranski predsjednik Masud Pezeškijan i ministar vanjskih poslova Abas Arakči očekuju se u Ujedinjenim narodima.
