Rasprava o ustavnim promjenama u crnogorskom parlamentu proširila se na odnose s Hrvatskom i otvorena pitanja na europskom putu Crne Gore. Najviše pozornosti privukla je polemika zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića o tome tko bi trebao platiti 2,7 milijardi eura za vojnu opremu koja je tijekom rata prebačena iz Hrvatske u Crnu Goru
Tema današnje rasprave u crnogorskom parlamentu bile su ustavne promjene, no zastupnici su se osvrnuli i na zahtjeve Hrvatske koje, kako poručuju iz Zagreba, Crna Gora mora ispuniti prije članstva u EU, piše Blic.
Knežević: ‘Idemo li mi u Bruxelles ili u Zagreb? Ja u Zagreb neću’
O tome da bi Crna Gora Hrvatskoj trebala nadoknaditi 2,7 milijardi eura za vojnu opremu koja je, prema hrvatskim zahtjevima, tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije prebačena iz Hrvatske u Crnu Goru, govorio je zastupnik Milan Knežević. Upitao je ulazi li Crna Gora u EU ili u Hrvatsku.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković pokušao je Kneževiću objasniti da to nije službeni zahtjev Hrvatske te da bi dug trebala platiti Srbija, koja je preuzela obveze sukcesora nakon razlaza Srbije i Crne Gore.
vezane vijesti
Nurković je rekao i da je nakon obnove neovisnosti Crne Gore Srbija preuzela sva prava i obveze prema trećim osobama. Knežević ga je potom upitao zna li što bi Crna Gora mogla učiniti s 2,7 milijardi eura.
‘Možemo nabaviti francuske Mirage, uzeti podmornicu, napraviti flotu, poći na Mjesec, napraviti raketni sustav…’, rekao je Knežević i dodao:
‘A vi kažete da će Srbija dati taj novac Hrvatima. E, pa onda dajte Srbiji brod Jadran, Prevlaku, Herceg Novi i sve što Hrvatska traži. Ovo je stvarno došlo do razine apsurda da Srbija treba platiti Hrvatima ono što traže od Crne Gore’, rekao je Knežević.
‘Stisnite onda petlju’, kazao je Knežević Nurkoviću i dodao da Vlada odmah treba sazvati telefonsku sjednicu i donijeti odluku da Srbija treba dati Hrvatima 2,7 milijardi eura, pa da, kako je naveo, ‘vidim kakav ćete odgovor dobiti’.
Knežević je rekao da Sporazum o sukcesiji, sklopljen prilikom razlaza Srbije i Crne Gore, ne predviđa da Srbija preuzme obvezu plaćanja ratne odštete. Ironično je kazao da bi, ‘budući da je mnogo naših ljudi bilo i u turskoj vojsci’, predložio da Turska preuzme obvezu plaćanja ratne odštete i Hrvatskoj isplati 2,7 milijardi eura.
Knežević, koji je i predsjednik prosrpske Demokratske narodne stranke, ranije je, govoreći o ustavnim promjenama, rekao da aktualna Vlada Milojka Spajića nema nikakav imunitet i da je kapitulirala pred Hrvatskom. Kako je rekao, Crna Gora je zapravo ‘Satleristan’, aludirajući na šefa Delegacije EU-a Johana Sattlera.
‘Idemo li mi u Bruxelles ili u Zagreb? Ja u Zagreb neću. Vi ste sinoć odlučili promijeniti naziv bazena u Kotoru kako se više ne bi zvao po Zoranu Gopčeviću. To je kapitulacija pred proustaškom snagom u hrvatskoj vlasti. To nitko nije učinio, to ne bi učinili ni oni koji su izdali 1941. i 1942. godine. Ne smijete usta otvoriti od Hrvata’, rekao je Knežević.
Kazao je da će, čini se, svi građani Crne Gore morati prodati po jedan bubreg na crnom tržištu, što bi donijelo dvije milijarde i 400 milijuna eura, te posuditi po sto milijuna eura od dva kotorska klana kako bi, kako je rekao, ‘valjda otplatili Hrvate’.
‘Jesu li to briselski, europski uvjeti? Hrvatska je poslala osam uvjeta i predočila ih svim članicama EU-a. Još nam se rugaju’, rekao je Knežević.
Kazao je da je Milo Đukanović 1991. godine pozivao rezerviste da brane Ustav SFRJ. DNP, rekao je Knežević, neće prihvatiti nikakve dogovore s Hrvatskom. ‘Trebamo se spremati na ustanak ako bude potrebno, da državu ne damo Hrvatima. Ali ne da se branimo od Hrvata, nego od Vlade, jer Vlada želi predati suverenitet drugoj zemlji. Izgleda da ćemo se morati samoorganizirati’, rekao je Knežević.
Hrvatska dostavila članicama EU-a osam uvjeta za pristupanje Crne Gore
Hrvatska je, kako smo već objavili, državama članicama Europske unije poslala dokument u kojem iznosi svoje stajalište o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom, navodeći uvjete koje Podgorica treba ispuniti prije nego što postane članica Unije.
Dokument je, navodi se, ostalim članicama poslan početkom ovog tjedna. Dio hrvatskih zahtjeva izravno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, te 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu te promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991. i 1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu suradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima. Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po zapovjednoj liniji, te rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE-a, ne može zatvoriti od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu. Zagreb traži povrat školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dviju država. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje republičke granice u skladu s načelom uti possidetis juris te da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na temelju triju postojećih karata. Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna redovito sazivati komisije za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova za taj proces.
