Izmjenama Zakona o sportu Crna Gora je utrla put promjeni imena bazena „Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru, što je jedan od hrvatskih zahtjeva u rješavanju bilateralnih pitanja između dviju država, pišu u četvrtak mediji u Podgorici
Crnogorski parlament u srijedu kasno navečer usvojio je izmjene Zakona o sportu koje, između ostalog, predviđaju da se nazivi sportskih objekata mogu nazivati po osobama od čije je smrti prošlo najmanje 40 godina.
Od smrti vaterpolista Zorana Gopčevića, koji je prema tvrdnjama bivših logoraša bio čuvar u logoru Morinj, prošlo je 26 godina.
Izmjenama Zakona određeno je i da nazivi sportskih objekata prestaju važiti ako nisu u skladu s novim odredbama.
vezane vijesti
To znači da će objavom izmjena zakona u Službenom listu Crne Gore i nakon provedbe predviđenih procedura bazen u Kotoru prestati nositi ime „Zoran Džimi Gopčević“.
Podgorica se na ovaj korak odlučila budući da lokalna vlast u Kotoru nije uspjela okupiti dovoljnu većinu u kotorskom parlamentu za promjenu bazena.
Vijesti podsjećaju da je Zagreb uskratio suglasnost za zatvaranje poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika), a za deblokadu, između ostalog, traži i povrat imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša iz Morinja, rasvjetljavanje sudbine nestalih tijekom rata u Hrvatskoj, ali i promjenu imena bazena u Kotoru.
Lokalni parlament u Kotoru u kolovozu 2021. odlučio je bazen nazvati po Gopčeviću, za kojeg su naveli da je jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj.
Crna Gora najnaprednija je država kandidatkinja u procesu pristupanja Europskoj uniji, a nedavno je privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, pa ta zemlja sada ima ukupno 21 privremeno zatvoreno poglavlje od ukupno 33.
Crnogorske vlasti planiraju završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine, s ciljem da Crna Gora 2028. postane 28. članica Europske unije.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske opterećeni su nizom otvorenih bilateralnih pitanja, među kojima su vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, razgraničenje na Prevlaci, povrat imovine i pitanja povezana s ratnim nasljeđem. Zagreb inzistira na rješavanju tih pitanja u okviru europskog puta Crne Gore, dok Podgorica ističe spremnost da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom i stava je da bilateralni sporovi ne trebaju opterećivati proces pristupanja.
