Hrvatska je početkom ovog tjedna ostalim članicama Europske unije dostavila dokument u kojem detaljno obrazlaže svoja stajališta o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom i uvjetima koje Podgorica mora ispuniti prije ulaska u Uniju, doznaje Radio Slobodna Europa (RSE) iz diplomatskih izvora.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, Zagreb naglašava da ključna otvorena pitanja moraju biti riješena prije crnogorskog pristupanja EU-u. Hrvatska pritom poručuje da je konkretan napredak u rješavanju sporova nužan za osiguravanje široke javne, političke i parlamentarne potpore članstvu Crne Gore, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora u Hrvatskom saboru.

Dio zahtjeva povezan je sa zatvaranjem poglavlja 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, te poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

Šest zahtjeva povezanih s ratnim nasljeđem i pravima građana

Najveći dio hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratova devedesetih godina. Prvi je zahtjev isplata odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u logoru Morinj. Prema hrvatskim podacima, od listopada 1991. do kolovoza 1992. ondje je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.

Drugi zahtjev odnosi se na očuvanje spomen-ploče u Morinju, koju su ministri dviju država zajednički otkrili 10. listopada 2022. godine. Hrvatska upozorava da je oko ploče naknadno postavljen veliki metalni okvir, za koji smatra da bi mogao poslužiti za njezino prekrivanje izvan službenih komemoracija.

Treći zahtjev odnosi se na promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića. Hrvatska strana navodi da je Gopčević bio stražar u logoru Morinj tijekom 1991. i 1992. godine.

Zbog toga su hrvatski vaterpolski klubovi odbijali igrati na tom bazenu, a reprezentacija je najavljivala bojkot Superfinala Svjetskog kupa 2025. godine. Spor je tada izbjegnut premještanjem utakmica hrvatske reprezentacije u Budvu.

Hrvatska traži informacije o 14 nestalih osoba

Četvrti zahtjev odnosi se na rasvjetljavanje sudbine 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom ratnih zbivanja. Zagreb traži punu suradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup relevantnim arhivima.

Peti zahtjev odnosi se na procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost zapovjednog kadra. Prema hrvatskom dokumentu, u Crnoj Gori dosad nije donesena nijedna presuda za ratne zločine na temelju zapovjedne odgovornosti.

Šesti zahtjev odnosi se na rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji, među kojima je 51 obitelj iz Tivta, kao i druge obitelji iz Boke kotorske. Zagreb upozorava da njihovi zahtjevi nisu riješeni unatoč pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim postupcima. Hrvatska pritom uspoređuje njihov položaj sa zakonom iz 2021. godine kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, većinom pripadnicima albanske manjine, te upozorava na nejednak tretman.

Brod Jadran i granica ključni za poglavlje 31

Preostala dva zahtjeva Hrvatska povezuje s pregovaračkim poglavljem 31, čije je zatvaranje blokirano od 2024. godine. Blokada je uslijedila nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Jedno od ključnih otvorenih pitanja jest povratak školskog broda Jadran. Hrvatska tvrdi da se brod 1991. godine, kada je počeo rat, nalazio u Crnoj Gori na remontu te da joj pripada na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Drugo pitanje odnosi se na razgraničenje. Zagreb traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između dviju republika, u skladu s načelom uti possidetis juris, koje je potvrdila Badinterova komisija.

Hrvatska također zahtijeva potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na temelju triju postojećih karata. Tek nakon rješavanja kopnenog razgraničenja spremna je redovito sazivati komisije za utvrđivanje morske granice, ali bez unaprijed određenih rokova.

Hrvatska može blokirati zatvaranje pregovaračkih poglavlja

Dokument koji je Zagreb dostavio članicama EU-a važan je zato što se odluke o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja donose jednoglasno. Europska komisija priprema nacrt zajedničkog stajališta EU-a, koji zatim razmatraju diplomati svih 27 država članica. Svaka članica može zatražiti izmjene, dodatne uvjete ili odgodu zatvaranja poglavlja.

To znači da Hrvatska ima mogućnost blokirati napredak Crne Gore ako smatra da nisu ispunjeni potrebni uvjeti.

Suglasnost svih država članica potrebna je i za konačni pristupni ugovor te njegovu ratifikaciju.

Crna Gora želi završiti pregovore do kraja godine

Crna Gora najdalje je odmaknula među državama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Dosad je privremeno zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, dok ih još 12 čeka na zatvaranje.

Vlada u Podgorici želi završiti pregovore do kraja 2026. godine, no europski dužnosnici sve češće spominju mogućnost da se taj proces dovrši početkom 2027.

Države članice EU-a u travnju su odobrile početak izrade nacrta crnogorskog pristupnog ugovora. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos naznačila je da bi ugovor mogao biti potpisan već tijekom ljeta 2027. godine.

Grlić Radman: 'Nijedno pitanje nije zatvoreno'

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a 12. listopada u Luksemburgu poručio je da Zagreb neće odustati od rješavanja otvorenih pitanja. Naglasio je da se hrvatski zahtjevi odnose na nasljeđe raspada bivše Jugoslavije, Domovinski rat, ljudska prava i vladavinu prava.

'Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, niti jedno pitanje nije zatvoreno', upozorio je Grlić Radman.

Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podržavala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njezino pristupanje NATO-u. Podsjeća i da je Podgorici ustupila hrvatski prijevod pravne stečevine EU-a, vrijedan osam milijuna eura.

Istodobno tvrdi da su pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno otvorili povijesne prijepore i doveli u pitanje široku potporu članstvu Crne Gore u Hrvatskoj.

Zagreb navodi da je još u prosincu 2023. Podgorici dostavio neformalni dokument s popisom otvorenih pitanja, a da su tijekom 2025. i 2026. održani brojni bilateralni sastanci. Unatoč razgovorima, prema hrvatskom stajalištu, nijedno od ključnih pitanja još nije riješeno.

Hrvatska poručuje da njezin cilj nije opstruirati pristupanje Crne Gore Europskoj uniji, nego osigurati rješavanje jasno definiranih bilateralnih pitanja prije punopravnog članstva.