O tajnom ručku s Antom Gotovinom, oduzimanju kandidature za zagrebačkog gradonačelnika Davoru Bernardiću i sukobu interesa ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine Milanović nije razgovarao sa studentima, ali se u jednom trenutku ipak osvrnuo na svog suradnika iz Slavonskog Broda. Više načelno i kontemplativno nego konkretno.

'Sukob interesa? To je tema za filozofiju prava... Ne dajte se navući na svaku naslovnicu koja govori o tome: nije svaki sukob interesa kazneno djelo. On može to postati, ali može biti i samo fikcija, mogućnost... Upravo da se ne dogodi taj zadnji stadij, kazneno djelo, postoji Zakon o sprječavanju sukoba interesa', kazao je premijer. Usvajanje tog zakona, pojasnio je, bio je politički uvjet za pristupanje Hrvatske Uniji - i to ne uvjet Europskog vijeća, nego 'dijela strukture Europske komisije'.

'I, što se dogodilo? Zakon koji je Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa dao parapolicijske i parapravosudne ovlasti srušen je na Ustavnom sudu, pa Vlada danas provodi dio zakona koji je gotovo 90 posto neprovediv. U ozbiljnim državama postoje institucije poput policije, USKOK-a i sudova, a sukob interesa je pitanje društvene svijesti', objašnjavao je Milanović. Nikome nije bilo potpuno jasno brani li Jakovinu ili ga napada.

Pred studentima prava Milanović je nastupio vrlo ležerno, bio je opušteniji čak i od njih, pa im je slikovito objasnio da je Hrvatska platila jako visoku cijenu za ulazak u Europsku uniju - 'no to je bio naš hrvatski put koji nas možda i očvrsne'. 'Bili smo u cijevima, a sada izlazimo kao zdrava i čista voda. Nitko nije imao takve kriterije, prije svega političke, a onima koji dolaze nakon nas bit će još teže. Ali, mi želimo Srbiju i Bosnu i Hercegovinu u Uniji jer je to nužno za stabilnost cijele regije, to je naš strateški interes', objasnio je premijer.

Priznao je da će ulaskom u EU Hrvatska izgubiti dio svoje 'mlade i neiživiljene' suverenosti, koja je 'renesansna i prosvjetiteljska koncepcija', no naglašava da je to bio naš izbor i da uspjeh u budućnosti ovisi samo o nama. 'Europska unija će regulirati velik dio organizacije života i gospodarske aktivnosti, no temeljne odrednice se određuju ovdje, u Hrvatskoj. Europa ide prema bankarskoj i fiskalnoj uniji i bit će sila i autoritet koji će kontrolirati banke, bez toga nema ni zajedničke valute, eura', najavio je Milanović. Uvođenje eura u Hrvatskoj, dodaje, neće se dogoditi 'ni sutra ni za godinu dana', a to je prilika da dobro iskalkuliramo što dobivamo tim potezom. Priznao je da proračunske mjere štednje imaju kratkoročnu korist, no dugoročno guše gospodarstvo.

O sporu s Mađarskom oko odnosa Ine i MOL-a, kaže, konstantno se razgovara jer je ta država 'jedna od tek nekoliko za koju se može kazati da su iskreni hrvatski prijatelji', no o redefiniranju ugovora koji daje 'neuobičajene ovlasti' moći će biti riječi tek kada sudska presuda u tom slučaju postane pravomoćna. 'S Mađarskom imamo o čemu razgovarati, od plinskih pravaca do Luke Rijeka, a Ina u međuvremenu treba raditi i donositi dobit svojim dioničarima, među kojima je i Republika Hrvatska', kazao je Milanović.

Banke su u cijeloj Europi radile svašta i upravo zato se razgovara o fiskalnoj uniji, projektu na koji neke države sigurno neće pristati, no nama je bitno da je naš bankarski sektor izdržao pritiske krize. 'Možda jest inertan i to treba promijeniti, no u isto vrijeme je i konzervativan i izdržat će do kraja', smatra premijer, koji nije nimalo sklon primjeru Islanda, gdje je država jednostavno otpisala golemu većinu dugovanja prema bankama. 'To nije baš pošteno, ne može se uzimati depozite i plaćati kamate pa u jednom trenutku sve prekinuti i reći da odnosi otprije ne vrijede', kazao je, očito aludirajući na primjer Ljubljanske banke.

I Island je, kazao je, na kraju morao početi vraćati svoje dugove.

Potvrdio je da se zasad odustaje od gradnje nizinske pruge Budimpešta - Rijeka jer se radi o projektu koji neće biti isplativ još desetljećima te da bi se Pelješki most trebao graditi europskim novcem. 'Imamo moralno pravo tražiti ta sredstva jer smo sami platili izgradnju svih autocesta, a ovdje se ne radi o kapricu ili hiru, nego o spajanju Europske unije s Europskom unijom', zaključio je Milanović.