INTERNETSKE (NE)SLOBODE

Sud zabranio Trumpu da blokira pratitelje na Twitteru, provjerili smo kako stoje stvari u Hrvatskoj

31.08.2018 u 21:33

Bionic
Reading

Američki sud natjerao je predsjednika najmoćnije zemlje na svijetu da odblokira neke korisnike Twittera koji ga prate na toj društvenoj mreži. Sud je zaključio da sprečavanje korisnika da ga prate na toj društvenoj mreži predstavlja kršenje individualnih prava zajamčenih Ustavom. Blokiranje neistomišljenika na društvenim mrežama nije strano ni hrvatskim političarima pa bi bilo dobro da se američki primjer preslika na Hrvatsku

Sutkinja okružnog suda na Manhattanu Naomi Reice Buchwald, koja je presudila da su komentari na predsjednikovom profilu javni forumi, presudom je postavila presedan koji se odnosi i na ponašanje drugih vladinih dužnosnika na društvenim mrežama. Prema Prvom amandmanu američkog Ustava, blokiranje korisnika Twittera zbog njihovih stavova predstavlja kršenje njihovog prava na slobodu govora.

Ustavni stručnjak Mato Palić smatra da i hrvatski Ustav nudi mogućnost da se blokiranje na društvenim mrežama koje provode javni dužnosnici protumači kao kršenje prava na slobodu govora.

U Hrvatskoj članak 38. Ustava jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli koja se odnosi na slobodu govora. Taj isti članak zabranjuje cenzuru.

'Važno je da se prava i slobode drugih ljudi samom objavom, nije bitno gdje - na Facebooku, Twitteru ili negdje drugdje - time ne krše', kaže Palić.

Znači ako korisnici ne vrijeđaju ili na neki drugi način ugrožavaju javnog dužnosnika, on ne bi smio blokirati korisnika.

Mnogo je primjera u kojima su političari blokirali korisnike jer ih kritiziraju na društvenim mrežama.

U javnosti je posebno odjeknulo to kada je u ožujku 2017. godine predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izvršila masovno brisanje ljudi s liste followera na svom profilu na Twitteru. Tada su tviteraši čak pokrenuli osvetničku akciju i pozvali sve da blokiraju predsjednicu na toj društvenoj mreži te je pokrenut i hashtag #blokirajkolindu.

Brza na obaraču kada treba blokirati korisnike je i eurozastupnica Marijana Petir, ali i saborski zastupnik SDP-a Damir Tomić, a tviteraši su se žalili da su ih blokirali i Anka Mrak Taritaš, Andrej Plenković i drugi političari. A mnogi su otkrili da su ih blokirali i stranački profili HDZ-a, SDP-a ili hrvatske Vlade zbog tek pokojeg uzgrednog komentara.

Jelena Tešija, stručna savjetnica GONG-a, kaže da se tehnologija za razvoj društvenih mreža puno brže razvija od njihove regulacije i samoregulacije, no bilo je samo pitanje vremena kada će se brojne države u svijetu morati primiti i tog posla.

'Radi se prije svega o pokušaju (samo)reguliranja kako bi se smanjilo širenje govora mržnje i diskriminacije, kao i lažnih vijesti i dezinformacija, te kako bi političko oglašavanje na društvenim mrežama bilo transparentno kao što je i u 'starim' medijima', kaže Tešija.

Što se tiče profila dužnosnika na društvenim mrežama, smatra da bi oni uistinu trebali biti javni forumi za komunikaciju građana sa svojim dužnosnicima, ali u Hrvatskoj još nismo došli do te faze.

Najpopularnije društvene mreže Izvor: Profimedia / Autor: NN

'Iako postoji određeni broj političarki i političara koji su aktivni na društvenim mrežama, većina ih ipak nema službene profile i ne komunicira s građanima na taj način. Štoviše, u Hrvatskoj imamo situaciju da saborski zastupnici i zastupnice uopće nemaju službene individualne e-mail adrese, nego se na njihovim saborskim stranicama za kontaktiranje objavljuju službene adrese stranačkih klubova', ističe Tešija, dodajući da iako je GONG više puta tražio da građani dobiju informaciju na koju mail adresu mogu pisati svakoj pojedinačnoj saborskoj zastupnici ili zastupniku, čini se da se to neće uskoro dogoditi.

Prijedlog GONG-a je, kaže, odbijen s obrazloženjem 'da zastupnici u Hrvatskom saboru imaju pravo, ali ne i obvezu korištenja službene e-mail adrese te mogu slobodno odabrati koju će e-mail adresu koristiti i objaviti'. 'Nadamo se da će se stvari ipak uskoro početi mijenjati te da će institucije, kao i individualni dužnosnici, shvatiti koliko je bitno da se otvore građanima i građankama', poručila je Tešija.