Kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, rekao je za HRT kako svake godine strahuju jer nikad ne znaju kako će sezona krenuti i koliko će biti akcija na dnevnoj bazi.

'Pokušavamo organizirati službu što efikasnije, da s kapacitetima koje imamo uspijemo zatvoriti sezonu', rekao je.

Damir Višić, sudski vještak za pomorski promet, rekao je kako s obzirom koliko je brodova, ljudi i tko sve vozi, da brojke i nisu velike koliko mogu biti.

'Najveća opasnost je u tome što nam je opća kultura o moru slaba. Spominje se dizanje kazni, to neće ništa pomoći, podignut će se državni budžet. Kad ljudi dođu na more, to je autoput bez ograničenja, tako se ponašaju. More treba približiti ljudima', istaknuo je.

Luka Šangulin, dopredsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima, Hrvatske gospodarske komore (charter), istaknuo je kako primjećuju da ljudi koji unajmljuju plovila, a došli su iz zemalja gdje je obavezan i teorijski i praktični dio, da već znaju puno bolje baratati vozilom, paziti na meteorologiju, obalu, kupače..., 'ali događa se često da dođe čovjek koji je nedavno položio samo teorijski dio, ali nikada nije vozio. More nije igra. Zna biti lijepo, ali brzo se to primijeni i može ugroziti sve', rekao je.

'Nerazumijevanje okolnosti bio je glavni problem zadnjih dana'

Damir Zec, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, rekao je za HRT da dozvole mogu riješiti problem, ali i da ne moraju.

'Najveći problem je da naš Jadran izgleda silno pitomo i bezopasno, ali proteklih godina silno se povećala dostupnost jakih motora, velikih jahti, a kultura ljudi je niska', rekao je te dodao kako nezgode koje su se dogodile zadnjih dana nisu imale veze s tim jesu li dozvole za vođenje brodica dobre ili loše, već s ozbiljnim nerazumijevanjem okolnosti u kojima se nalaze. - Jedino se možemo boriti tako da obrazujemo te ljude koji dolaze i to onoga časa kad prelaze granicu, istaknuo je.

Orlić se složio da se mora raditi na edukaciji ljudi.

'To je jako težak i dugotrajan posao i ne možemo ga riješiti u godinu-dvije, ali ne vidim drugi način da dignemo kulturu ponašanja na moru, a s time ćemo dobiti i veću sigurnost', rekao je Orlić te dodao kako uskoro izlazi novi Pravilnik o zvanjima u pomorstvu gdje će se promijeniti način stjecanja dozvole za voditelja brodice.

'Uvest će se računalni i praktični dio ispita. Moramo uzeti okruženje u kojem se RH nalazi. Na europskoj karti mi smo jedna od zemlja u kojoj se na teži način dolazi do dozvole za voditelja brodice', rekao je, istaknuvši primjer Italije, gdje za brodice s motorom do 40 konja nije potrebna dozvola, a kako je naveo, slično je i u Nizozemskoj.

'Edukacija je broj jedan, ali...'

Mirna Kovač Bašić, voditeljica Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka, rekla je da kad se radi o pitanjima traganja i spašavanja, onda je jedna opća koordinacija svih službi na moru.

'Nikada se nije dogodila da se na bilo koji poziv nije izašlo na mjesto događaja i spasilo ljude koji su u opasnosti', istaknula je.

'Mi imamo malo problema s profesionalnim pomorcima i ljudima koji žive na moru i od mora. Imamo problem s ljudima koji dolaze na tjedan-dva na more i žele iskoristiti sve što im prilika pruža. Edukacija je broj jedan, ali jedno od mogućih rješenja je pitanje troškova koje izazivaju ljudi koji potpuno nerazumno nešto čine', rekao je Zec.

Orlić je naveo da se po SOLAS konvenciji spašavanje ljudskih života na moru ne naplaćuje.

Gosti su se složili kako je potrebno raditi na informiranju, edukaciji, pa tek onda kažnjavati.

Kovač Bašić rekla je da je pomorska policija 24 sata prisutna na moru, te da je opremljena najsuvremenijim tehničkim sustavima.

'Pripremljwni smo za podizanje stanje sigurnosti na najveću moguću razinu', naglasila je.

Zec se zalaže za ekstremno kažnjavanja kad je glisiranje u pitanju.

'Preko ljeta po Jadranu plovi 150.000 plovila. Teško je taj broj nadzirati. Drakonske kazne - da u nekim situacijama, ali prije svega informiranje i educiranje', zaključio je Orlić.