Nakon što je najavljeno primirje između Sjedinjenih Država i Irana u prvi mah donijelo olakšanje i dalo naslutiti smirivanje napetosti, povjesničar Tvrtko Jakovina u emisiji 'U mreži Prvog' Hrvatskoga radija kazao je da ono zasad ne ulijeva pretjerani optimizam. Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je pak da stabilnost cijena nafte i goriva u idućem razdoblju nije izgledna, prenosi HRT
'Najviše što smo dobili od toga primirja je to da je SAD prestao s napadima, ali Hormuz je i dalje blokiran', rekao je Novotny, prenosi HRT. Jakovina se pak osvrnuo na izostanak komunikacije s izraelskom stranom te situaciju u Libanonu.
'Vidjeli smo i nove odnose između SAD-a i Izraela. Izrael nije bio obaviješten o tome da su pregovori došli do te mjere da će doći do prekida vatre. S druge strane, jučerašnji dan bio je najkrvaviji od početka rata, naročito za Libanon, koji je za Irance dio jednadžbe, a za Izraelce nije. Za SAD je on možda dio jednadžbe', istaknuo je.
vezane vijesti
Pitanje Libanona
Jakovina je dodao da Libanon ostaje jedna od ključnih točaka nestabilnosti.
'Postoji razumijevanje SAD-a za izraelsku stranu što se tiče Libanona, ali bez rješenja tog pitanja teško ćete umiriti Bliski istok', rekao je, pri čemu je ustvrdio da u toj državi postoje krhki odnosi.
'Libanon je toliko fragilan da će s ovim stanjem koje imamo Izrael okupirati 10 posto teritorija i zauzeti prostor do rijeke Litani', kazao je i nastavio:
'To rade s pretpostavkom da više ne dolazi do ugroze sjevernog Izraela. Stanovnici sjevernog Izraela su na godinu dana nakon početka rata u Gazi preseljeni u sigurniji dio države i obećanje ove vlade je bilo da se to više neće dogoditi. Međutim možda će se morati dogoditi čišćenje južnog dijela Libanona. To izaziva dramatičan kaos u Bejrutu, gdje su svi krenuli', ustvrdio je.
Upozorio je i na vjersku dimenziju sukoba.
'Strah je i od ponovnog razbuktavanja osjećaja da jedna vjerska zajednica nije dovoljno solidarna s drugom', rekao je i dodao da je kršćane strah toga da ako prime šijite, postaju meta izraelskih napada.
Jakovina je ustvrdio da globalnu zajednicu zanima pitanje Hormuza.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je 'U mreži Prvog' da nestabilnosti na Bliskom istoku nisu novost.
'Traju od Jomkipurskog rata i prije toga, kada je cijena nafte u listopadu 1973. godine narasla od tri dolara do 30, pa u veljači 1974. godine do 60 dolara po barelu. U današnjim cijenama to bi bilo 350 dolara po barelu. To je bio prvi veliki naftni šok koji je rezultirao visokom stagflacijom', dodao je. 'Onda je došlo vrijeme otvaranja azijskih zemalja te su svojim niskim cijenama proizvodnje, osobito Kina, vršile pritisak na inflaciju', istaknuo je u emisiji Hrvatskoga radija.
Što s inflacijom?
Naglasio je da je inflacija fenomen koji ne možemo izbjeći.
On će sigurno biti prisutan i u narednim godinama, neovisno o tome kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku ili kakve će biti cijene nafte, poručio je.
Osvrnuo se i na cijene goriva u Hrvatskoj, prenosi HRT.
'Imamo mehanizam definiranja cijena koji je uveden za naftne derivate, ali ne za sirovu naftu. Njemačka ima potpuno slobodno formiranje cijena naftnih derivata. Iako je obnovljena rafinerija u Rijeci, koja prema tvrdnjama Ine može pokriti potrebe Hrvatske i više od toga, potpuno je nejasno zašto se cijene nafte kod nas vežu za cijene derivata', istaknuo je. 'Cijene derivata, osobito dizela, ne prate liniju kretanja cijene nafte. U Njemačkoj su cijene derivata pale preko noći', dodao je.
Kazao je da postoji velika konkurencija u Njemačkoj. 'Postoji 12 rafinerija koje si međusobno konkuriraju i distributivni kanali su potpuno disperzirani', rekao je i dodao:
'Kod nas se Vlada previše uključila u reguliranje cijena. To nije zadatak Vlade, ne znam zašto to radi. Možemo se pitati hoće li se Vlada uključiti u to da je cijena janjetine udvostručena u posljednjih šest mjeseci. Ne možemo regulirati cijene', poručio je te upozorio na neizvjesnost cijena u sljedećim mjesecima, prenosi HRT.
