MZOS PREPORUČUJE

Što se isplati učiti i studirati, a što ne?

Željko Jovanović

Željko Jovanović

Izvor: Pixsell / Autor: Žarko Bašić

Budući da hrvatski obrazovni sustav već dugo nije dobro usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prvi je put u utorak u Zagrebu na konferenciji za tisak predstavilo pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja napravljen u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje te je objavilo preporuke za smanjivanje, odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima

Sveučilišta su neovisna pa im resorno ministarstvo ne može nametnuti kvote, već samo uputiti preporuke. No ministar obrazovanja Željko Jovanović kaže da se nada da će ih rektori ipak poslušati kako mladi ne bi stjecali kvalifikacije za odlazak na burzu rada. Da se njegov glas čuje, Ministarstvo će nastojati osigurati i odgovarajućim programskim ugovorima, akreditacijama te stipendijama koje će, kako je najavio, biti i brojnije i izdašnije. Kada je riječ o srednjim školama, ministar je taj koji će određivati konačne upisne kvote, međutim u planiranje bi se, u skladu s potrebama tržišta rada, ipak trebale uključiti i županije i škole, odnosno njihovi ravnatelji.

Kojih zanimanja ima premalo, a kojih previše?

Prema podacima burze, u Hrvatskoj je trenutno najviše nezaposleno mladih koji su završili strukovne škole. Iako po županijama ima određenih razlika, neki programi se u svima njima ponavljaju kao višak. U sektoru ekonomije i trgovine to su ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti i hotelijersko-ugostiteljski tehničari. Trogodišnji programi su nešto manje suficitarni, no tu se ipak ističu struke kao što su prodavači, fotografi, frizeri, automehaničari i autolakireri.

U visokom obrazovanju u mnogim je županijama identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz polja ekonomije i prava. S druge strane, postoji određeni broj polja u kojima je već godinama manjak. U području prirodnih znanosti to su prije svega matematičari. U području tehničkih znanosti nedostaje u izrazitoj mjeri elektrotehničara, strojara i stručnjaka iz područja računarstva. U području biomedicine i zdravstva to su temeljne medicinske znanosti i farmacija. U području društvenih znanosti to su zanimanja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i logopedije, a od humanista najviše nedostaje anglista i germanista, prvenstveno zbog ulaska u EU.

Među poljima na kojima nema raširenije potrebe za novim kadrovima ističu se biotehničke znanosti i umjetnička područja.

Gledano dugoročno, Hrvatskoj će trebati kadrovi iz tzv. bijelih i zelenih poslova, odnosno kvalificiranih u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama te u poslovima vezanim uz okoliš, energetsku učinkovitost i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. U deficitarnu kategoriju spadaju i tzv. pametne specijalizacije kao što su primjerice specijalizirana zanimanja u turizmu.

Tržište rada se ipak oporavlja

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da je problem nezaposlenosti među mladima velik i u zemljama EU-a. No smatra da nije sve tako crno kako se čini te da postoje znakovi da se tržište rada ipak oporavlja. Tako je primjerice, kaže, prošle godine zaposleno 217.000 nezaposlenih, čime je oboren dosadašnji rekord od 200.000.

'Iako nam to govori da se tržište počinje oporavljati, ipak smo još daleko od cilja da se počne drastično smanjivati broj nezaposlenih... Naša obrazovna struktura, kada govorimo o nezaposlenosti, izrazito je nepovoljna. Preko 80 posto svih nezaposlenih čine mladi koji su završili srednje škole. To govori da nam strukovno obrazovanje nije dobro. Od vlada prije nas niti jedna nije htjela krenuti u temeljnu reformu strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje više nije ono koje osigurava male plaće. Primjer su kuhari. Vrhunski kuhar danas zarađuje više od sveučilišnog profesora', rekao je Mrsić.

No istaknuo je da je potrebna sustavna reforma kako bi se mladi već tijekom obrazovanja kvalificirali tako da ih poslodavci prepoznaju. Jedan od načina jest i uvođenje programa koji bi učenicima osiguravali dovoljno prakse – po principu tri mjeseca učenja, tri mjeseca naukovanja. Tako bi poslodavci mogli dobiti radnike koji su već dovoljno obučeni za konkretan posao, a ne radnike koje treba još jednom obrazovati.

'Ne otkrivamo toplu vodu. To već rade Austrija i Njemačka, pa je stoga stopa nezaposlenosti u tim zemljama izuzetno mala', podsjetio je ministar rada koji, baš kao i Jovanović, smatra da brojni mladi danas nemaju puno šanse ako se ne prekvalificiraju.

Za potrebe rješavanja pitanja nezaposlenosti i prekvalifikacije među mladima u ovoj bismo godini iz EU-a trebali dobiti oko 60 milijuna eura, a zajedno sa sredstvima iz proračuna taj bi se iznos trebao popeti na 900 milijuna ili čak milijardu, rekao je Mrsić.

Pomoćnica ministra Sabina Glasovac je kao jedan od velikih problema našeg sustava istaknula činjenicu da nam je ponuda slobodnih mjesta u školama i na fakultetima značajno veća od potražnje.

Tako primjerice u srednjim školama imamo oko 10.000 slobodnih mjesta (odnosno oko 10 posto) više nego što ima završenih osmaša, a u školama ima i 132 razredna odjeljenja više nego što je potrebno. Taj postotak, smatra, treba smanjiti na 5 posto, osobito zato što statistike pokazuju da će se isti trend nastaviti. Naime u Hrvatskoj svake godine osnovnu školu završava oko 2000 učenika manje nego prethodne.

Ministar Jovanović je upozorio da škole ne bi trebale služiti za zapošljavanje viškova ljudi. Smatra da je odgovornost na ravnateljima da svoje školske programe dobro organiziraju i prezentiraju kako bi privukli učenike.

'Jedan ravnatelj se ovih dana u medijima požalio da smo mu ukinuli jedan razred. Međutim ja se pitam što je on učinio da se to ne dogodi?', rekao je.

Pomoćnica ministra Ružica Beljo Lučić rekla je da će velik broj mladih, unatoč ovim preporukama, odlučiti studirati ono što vole, u čemu ih ona razumije i podržava. No smatra da u svojim odlukama ipak trebaju biti vođeni situacijom na tržištu rada kako se ne bi kvalificirali za Zavod za zapošljavanje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!