Projekt Zagreb, najveći zahvat u zagrebački sustav vodoopskrbe i odvodnje, doživio je značajnu korekciju – smanjen je njegov obuhvat, iz njega je ispao niz planiranih zahvata, a ukupna procijenjena vrijednost s 320 milijuna eura najprije je narasla na 502 te je sada pala na 410 milijuna eura
Grad Zagreb pokrenuo je javnu nabavu, koja je dio velikog Projekta Zagreb, za upravljanje projektom procijenjene vrijednosti 7,3 milijuna eura bez PDV-a.
S 323 na 502 milijuna eura
Projekt Zagreb, podsjetimo, megaprojekt je u sklopu kojega je planirana rekonstrukcija i dogradnja više od dvjesto kilometara vodoopskrbne i mreže odvodnje, spoj Sesveta na Centralni pročistač otpadnih voda (CUPOVZ), gradnja niza retencijskih bazena i crpnih stanica, izgradnja sustava odvodnje aglomeracije Glavničica, kao i širenje mreže na rubnim područjima na istoku i jugu Zagreba.
Također, u planu je dogradnja CUPOVZ-a na treći stupanj pročišćavanja i obrade mulja, što bi značajno trebalo unaprijediti obradu otpadnih voda prije njihova ispuštanja u okoliš.
vezane vijesti
Kada je u travnju 2024. godine Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik, predstavio sve to, radovi su trebali početi tijekom 2025. i biti gotovi 2029. godine. Tada se prezentiralo da bi najveći projekt trebao stajati 323 milijuna eura i biti sufinanciran iz fondova EU-a. Međutim Zagreb tada nije uspio dobiti sufinanciranje, a Tomašević je rekao da je to bio samo prioritizacijski poziv te da će pravi poziv tek uslijediti i očekivao je dio novca iz fondova EU-a.
'Projekt Zagreb ide, sufinancirat će ga EU i to nikako neće utjecati na cijenu vode, dapače. Bit će realiziran, to su investicije koje jednostavno nemaju alternativu', rekao je Tomašević koncem svibnja 2024. godine, pojasnivši da je jedan od ključnih uvjeta za sufinanciranje taj da pročistač otpadnih voda iz privatnih prijeđe u gradske ruke.
To se dogodilo u kolovozu iste godine, da bi u lipnju 2025. Grad objavio da je Vodoopskrba i odvodnja pokrenula postupke javne nabave za radove procijenjene na 212 milijuna eura bez PDV-a, a sufinanciranje iz fondova EU-a još nije bilo potvrđeno. Četiri mjeseca kasnije Tomašević je rekao da će se Zagreb prijaviti na novi natječaj Ministarstva, a procijenjena vrijednost projekta u međuvremenu je porasla s 323 na oko 400 milijuna eura.
U prosincu 2025. godine, Grad je prijavio 'Projekt Zagreb' na Poziv Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021-2027.
S 502 na 410 milijuna eura
Međutim iz godišnjeg izvještaja Zagrebačkog holdinga za 2025. godinu vidljivo je da su ukupni investicijski troškovi projekta bili predviđeni na nešto više od 456 milijuna eura, a kada se njima dodaju i nepredviđeni troškovi od deset posto, dolazi se do iznosa od gotovo 502 milijuna eura.
Kako je navedeno u istom dokumentu, 'od ukupnog troška ulaganja, a prema izračunu bespovratnih sredstava Kohezijskog fonda i sukladno noveliranoj Studiji izvodljivosti i cost-benefit analizi, predloženo je da 359,7 milijuna eura (71,66 posto ukupnog troška) bude osigurano putem bespovratnih sredstava EU-a, dok se 142,2 milijuna eura (28,34 posto ukupnog troška) financira putem ukupne nacionalne potpore'.
Upravljanje projektom s 10,5 palo na 7,5 milijuna eura
No javna nabava s početka teksta, ali i novoobjavljeni podaci na stranicama Vodoopskrbe i odvodnje otkrivaju da je došlo do smanjenja obuhvata projekta, ali i financijske korekcije. Naime prvotno procijenjena vrijednost nabave za upravljanje projektom, kada se u proljeće ove godine radila analiza, iznosila je 10,5 milijuna eura bez PDV-a, a sada, kada je raspisana nabava, iznosi 7,3 milijuna eura bez PDV-a, i to, kako je pojašnjeno, 'zbog smanjenja obuhvata projekta'. U kojem dijelu, nije navedeno.
Kada se usporede podaci objavljeni na stranicama ViO-a iz svibnja i rujna ove godine, oni otkrivaju da je ukupna vrijednost projekta (investicija plus nepredviđeni troškovi) s 502 milijuna eura pala na 410 milijuna eura.
Najveća korekcija dogodila se u drugoj komponenti, radovima na sustavu odvodnje otpadnih voda, čija je vrijednost smanjena sa 192,3 milijuna eura na 121,4 milijuna eura. Spomenuta stavka bila je ujedno najveća. No nakon korekcije to više nije slučaj te je sada najveća stavka dogradnja pročistača otpadnih voda, čija se cijena nije bitno korigirala.
Je li ovo konačna vrijednost investicije i koliko će točno novca doći iz EU-ova Kohezijskog fonda, zasad još nije poznato.
Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.
