OPTUŽBA ZA RATNI ZLOČIN

Što konkretno znači nalog za uhićenje Putina? Zbog jedne stvari odluka suda je važna

18.03.2023 u 17:21

Bionic
Reading

Međunarodni kazneni sud u Den Haagu (ICC) je izdao dva uhidbena naloga – protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina i ruske povjerenice za prava djece Marije Lvova-Belove. Pravna optužba glasi: „ratni zločini". Konkretno je riječ o deportaciji djece iz Ukrajine u Rusiju koja su navodno provođena od veljače 2022. godine.

Sud argumentira da postoji dovoljno razloga da je Putin sam kazneno-pravno odgovoran za navedena djela. U svibnju je ruski predsjednik potpisao jedan dekret kojim se omogućuje brže dodjeljivanje državljanstva ukrajinskoj djeci u Rusiji. Pored toga Putin nije, kako se navodi u uhidbenom nalogu, utjecao na svoje civilne i vojne podčinjene kako bi ih odvratio od ratnih zločina. Sud u Den Haagu je naloge za uhićenje izdao i zbog toga što se zločini još uvijek čine, kako se navodi, te bi izdavanje uhidbenih naloga moglo doprinijeti sprječavanju daljnjih kaznenih djela. Detaljan sadržaj tih naloga nije javno objavljen kako bi se zaštitilo žrtve.

Što znače ovi uhidbeni nalozi?

Dok god Putin i Lvova-Belova ostanu u Rusiji, nalozi za uhićenje imaju više simbolično značenje. Međunarodni kazneni sud ovo dvoje ne može dati uhititi u Rusiji. Sud nema vlastitu policiju koju bi mogao poslati u Rusiju kako bi se tamo netko uhitio. Izručenje Putina bi najranije bilo realistično nakon promjene vlasti u Rusiji, ali ni tad to nije sigurno. Na sudski proces se, dakle, u dogledno vrijeme ne može računati. A sudski proces u odsutnosti u Den Haagu nije moguć, piše Deutsche Welle.

Zašto je odluka suda ipak važna i usporedba s Miloševićem?

Optužba da je Putin kao državni šef odgovoran za ratne zločine ima znatan simboličan učinak. Pored toga je Putin zbog ovih uhidbenih naloga ograničen u svome kretanju. Ako bi otputovao u neku zemlju koja je članica suda, tamo bi mu prijetilo uhićenje. Ni njegov imunitet kao šefa države ga u slučaju optužbe za ratne zločine ne bi štitio od sudskog procesa u Den Haagu. Istražitelji na svim razinama ističu kako imaju strpljenja te ukazuju na to da dugo vremena također nitko nije mogao zamisliti da će bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević završiti na optuženičkoj klupi u Den Haagu.

Zašto je za to zadužen Međunarodni kazneni sud u Den Haagu?

Međunarodni kazneni sud (ICC) postoji od 2002. godine. 123 zemlje su ga priznale, među njima i Njemačka. Priznale ga, primjerice, nisu SAD, Kina, Izrael, Sirija, Rusija i Ukrajina. Ipak ICC u ovom konkretnom slučaju može procesuirati i zločine u Ukrajini, jer je Ukrajina nakon aneksije Krima od strane Rusije odobrila istrage ICC-a na svom državnom području.