POVEĆANJE LISTA

Što je to ministar Nakić promijenio oko uputnica?

Dario Nakić

Dario Nakić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Udruga liječnika obiteljske medicine KoHOM ovih je dana žestoko reagirala na najave da bi Ministarstvo zdravlja, odnosno tehnički ministar Dario Nakić moglo ukinuti ili ograničiti uputnice C1 za cjelovitu obradu pacijenata. U resoru odgovaraju da ne ukidaju uputnice C1 već samo ograničavaju te da naši liječnici opće prakse previše lako izdaju uputnice za bolničke preglede, mnogo lakše nego u EU

Liječnici opće prakse izdavaju uputnice C1 u slučajevima kada pacijentima za dijagnosticiranje bolesti trebaju pregledi iz više različitih specijalnosti. Primjerice, ako je liječnik utvrdio da je problem u plućima, specijalisti u bolnici pacijenta su s uputnicom C1 mogli potpuno obraditi umjesto da ga za svaki zaseban pregled – bilo da je to rendgen, CT ili spirometrija - vraćaju nazad obiteljskom liječniku po novu uputnicu.

Liječnica obiteljske medicine iz Splita, predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo, kaže da bi se eventualnim ograničavanjem ili ukidanjem uputnica C1 najviše naškodilo pacijentima koji bi se nepotrebno šetali od liječnika do specijalista.

'Mi smo bili jako zadovoljni s mogućnostima koje pruža uputnica C1. S njom je pacijent mogao na jednom mjestu dobiti potpunu obradu prema utvrđenoj dijagnozi. Ovu najavu mogućeg ograničenja uputnica smatramo korakom unazad jer će za svaku pretragu trebati tražiti novu uputnicu. To će biti osobito problem za ljude koji ne žive u gradovima već na selu ili na otocima. Zamislite da nekom pacijentu s Hvara, obavljeni pregled ne otkrije problem. On se mora vraćati nazad u Hvar po novu uputnicu za novi pregled. Na taj način gubi se i vrijeme i novac, ali i zdravlje', upozorila je za tportal Krolo.

Ako su na taj način u MIZ-u htjeli uštedjeti, odnosno isključiti mogućnost da se pacijenti šalju na niz skupih pregleda koji im nisu potrebni, izabrali su loše rješenje, smatraju u KoHOM-u.

'Na stručnjacima koji rade na prijemu u bolnicama je da racionalno raspolažu s uputnicama, da ih koriste kako bi se pacijent stvarno obradio onako kako to zahtijevaju pravila struke. Hoće li oni ići za time da propisuju nepotrebne pretrage kako bi sebe zaštitili, pitanje je koje se tiče odgovornosti, iskustva i znanja liječnika', ističe čelnica koordinacije.

Pregledi radi zarade bolnica

U KoHOM-u su svjesni da postoji mogućnost da specijalisti pacijente šalju na preglede koji nisu neophodni kako bi na njima ostvarili dodatnu zaradu za svoju bolnicu, no uvjereni su da se velika većina ponaša odgovorno.

'Istina je da se zdravlje sve više počinje gledati kroz novac. Mi se s time ne slažemo. U zdravstvu se ne smije na prvo mjesto staviti novac nego bolesnici. Ja se nadam i vjerujem da svi pametni liječnici ne rade na takav način nego da rade samo za dobrobit pacijenata. Treba napraviti sve preglede koji su potrebni – ni više ni manje. Sve drugo je neetično', ističe splitska liječnica.

U udruzi upozoravaju da bi se najavljeno ograničenje moglo negativno odraziti na zdravlje bolesnika, jer bi se pretrage nepotrebno vremenski razvukle, ali i na gospodarstvo, jer bi se gubilo mnogo više radnih dana. Osim toga time bi se dodatno nepotrebno opteretili liječnici opće prakse, a najava trenutno tehničkog ministra Darija Nakića bila je da treba ići upravo u suprotnom smjeru - za njihovim administrativnim rasterećenjem.

Istovremeno su uvjereni da postoje mnogo bolja rješenja za kontrolu potrošnje.

Prema Krolo uputnica C1 je odlično zamišljena, a njezino izdavanje može dobro kontrolirati, osobito na razini liječnika opće prakse.

'Mi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kompjutorizirani smo još od 1. travnja 2008. Već godinama sve što radimo lako se može provjeriti. HZZO ima odličnu statistiku o broju pregleda, o broju upućivanja, o tome koji liječnik što radi i kako radi. Dakle, mi smo odlično kontrolirani. Nažalost, u bolnicama to još nije zaživjelo, a one su puno veći potrošači od nas. Istina je da novac, osim u javnim nabavama o kojima se puno priča, može također curiti i u pretragama. No tu bi trebalo stvari bolje urediti na prijemima u bolnicama. Tamo ne bi smjeli sjediti neki mladi, neiskusni specijalizanti, već odgovorni, iskusni liječnici. Također treba reorganizirati bolnice i konačno pokrenuti tzv. e-karton kako bi se sve razine transparentnosti mogle objediniti. Nas su u primarnoj zaštiti uspjeli su natjerati da se kompjutoriziramo u roku od šest mjeseci. Mislim da novac u tom smislu ne bi smio biti problem jer se puno troši na brojne skupe uređaje pa bi se moglo i na informatizaciju bolnica', poručila je Krolo dodavši kako se planiraju povezati s udrugama pacijenata i pobuniti protiv ovakve moguće odluke ministra.

MIZ: Uputnice se previše lako dijele

U Ministarstvu kažu da se uputnice C1 ne ukidaju kako su neki medijski naslovi pomalo senzacionalistički najavili, već samo ograničavaju tako da se pregledi na temelju njih mogu obavljati isključivo unutar iste specijalizacije.

Kao važan razlog uvođenja ograničenja ističu podatke prema kojima u Hrvatskoj liječnici opće prakse previše lako šalju pacijente na pretrage u bolnice. U ostalim europskim zemljama, kažu, stopa rješavanja dijagnostike i zdravstvenih problema na razini opće prakse mnogo je viša nego kod nas.

'Primjetan je povećan broj dijagnostičkih postupaka koji u konačnici multiplicira produženje listi čekanja. Podaci iz Izvješća Svjetske banke o javnim politikama u Hrvatskoj za 2016. godinu govore o alarmantno visokim stopama od 25 posto uputnica koje se iz primarne skrbi izdaju za bolnice. Prosjek europskih zemalja kreće se u rasponu od 5 do 12 posto. Podaci ukazuju i na to da poboljšanje rada primarne zdravstvene zaštite ima ulogu u racionalizaciji pružanja bolničkih usluga kao i u poboljšanju preventivne zdravstvene zaštite kako bi se unaprijedili rezultati u zdravstvu', poručuju iz MIZ-a.

U Ministarstvu ističu da su svojom preporukom zdravstvenim djelatnicima također htjeli postići veću učinkovitost upućivanja unutar sustava i pravovremeno obavještavanje pacijentovog obiteljskog liječnika o njegovom zdravstvenom stanju. Pritom ističu da su iz ovakve izmjene u postupku upućivanja izuzeti bolesnici sa malignim oboljenjima te pacijenti s transplantiranim organima.

'Ovakvim naputkom zapravo se izbjegava lutanje pacijenata u sustavu koji se mogu naći u situaciji da mjesecima mogu biti na bolničkoj dijagnostičkoj obradi, a da njegov liječnik obiteljske medicine ne dobije pravovremenu informaciju što se s njim zapravo događa. Slijedom navedenog, smatramo poželjnim da liječnici obiteljske medicine budu ti koji prvenstveno trebaju voditi brigu o svojim pacijentima te da upravo oni budu najbolje upućeni u zdravstveno stanje svojih pacijenata. Bitno je napomenuti i kako smo imali brojne zamolbe liječnika obiteljske medicine da im se omogući veće sudjelovanje, uloga i praćenje u liječenju njihovih pacijenata, a ne samo u izvršavanju administratorskih upućivanja na dijagnostičke preglede. Svakako smatramo da je pravilno funkcioniranje e-kartona u praksi nedvojbeno jedan od glavnih preduvjeta bolje umreženosti primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Podaci s kojima raspolažemo govore o tome kako je trenutno razina informatičke povezanosti nezadovoljavajuća da bi omogućavala potpuni uvid u prethodno obavljenu dijagnostiku pojedinog pacijenta te da slijedom toga liječnici primarne zdravstvene zaštite jedini imaju uvid u pravo stanje svojih pacijenata', poručuju iz MIZ-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!