Hoćemo li opet čekati godinu dana za izmjene Ustava kao što je to bilo prije tri godine? To se pitanje nameće nakon što saborski zastupnici danas, unatoč nekim očekivanjima, nisu glasali o pokretanju ustavnih promjena, što je bilo neophodno da se kroz stranačke konzultacije i rasprave na Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav počne sa sastavljanjem samog nacrta teksta izmjena Ustava
Sam postupak konzultacija i donošenja izmjena Ustava ovaj put ne bi trebao trajati toliko dugo kao 2010, no prema procjenama naših sugovornika teško da će se Ustav izmijeniti do kraja ove godine. Naime, procedura ustavnih promjena nije 'jednostavna' kao ona u slučaju donošenja i izmjena 'običnih' zakona. Sam postupak počinje donošenjem odluke o pristupanju izmjenama Ustava, koja je donesena na saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, no ne i na saborskoj plenarnoj sjednici. Stoga bez odobrenja plenuma saborski Odbor za Ustav ne može započeti rad na drugom koraku - sastavljanju nacrta izmjena Ustava, odnosno na sastavljanju samog teksta izmjena Ustava.
Osim odluke o pristupanju promjenama Ustava, saborskom Odboru za Ustav bit će potrebne i koliko-toliko dogovorene teme koje bi trebalo regulirati izmjenama Ustava. Što bi se sve moglo naći u tom nacrtu, ovisit će prije svega o konzultacijama koje premijer Zoran Milanović provodi s parlamentarnim strankama. Naime, poznato je da za same izmjene Ustava vladajućima treba dvotrećinska većina, koju mogu postići samo, kako su to 2010. nazvali u GONG-u, političkom trgovinom.
Zasada su se sve strane izjasnile što žele da se nađe u izmjenama Ustava. Vladajuća većina, koja uključuje SDP, HNS, HSU, SDSS te ostale manjince, smatra da se u Ustavu treba ukinuti zastara za sva teška ubojstva, zbog čega su i pokrenuli inicijativu ustavnih promjena. Načelno se s tim stavom slažu i sve oporbene stranke, no gotovo sve imaju neke svoje uvjete i želje koje smatraju da bi se mogle naći u izmjenama Ustava.
Tako primjerice oporbeni HDSSB, čiji je predsjednik Vladimir Šišljagić početkom tjedna prvi bio na službenim konzultacijama, traži da se u Ustav ugradi odredba o nezastarijevanju kaznenih djela državnih dužnosnika koji su Hrvatskoj nanijeli velike financijske štete i ugrozili ekonomsku stabilnost države, te podjelu Hrvatske na pet regija.
S druge strane, predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar službeno nije bio na konzultacijama, no svoje je mišljenje jasno i glasno izrekao nedavno na raspravi na Odboru za Ustav. Naime, Laburisti smatraju da su ove izmjene Ustava prava prilika da se razriješi pitanje referenduma i neusklađenosti Ustava i Zakona o referendumu. Kao prvo, kažu nam u toj stranci, treba ispoštovati ustavni zakon o provedbi Ustava koji je propisao da će se posebnim zakonima regulirati nova ustavna rješenja koja se ne mogu neposredno primjenjivati, što uključuje i pitanje referenduma. Drugim riječima, kako bi se ispoštovao ustavni zakon, potrebno je donijeti novi Zakon o referendumu. Osim toga, Laburistima je sporan i članak 87. Ustava koji, kako kažu, ne ide u korist građana zbog visokog broja potpisa koji su potrebni za raspisivanje referenduma, te stoga u toj stranci predlažu da ta brojka bude 200 tisuća. Laburisti će se također založiti da u slučaju građanske inicijative za referendum Ustavni sud o ustavnosti referendumskog pitanja odlučuje prije samog prikupljanja potpisa.
Iako ni u HDSSB-u ni u Hrvatskim laburistima svoje želje ne žele nazvati zahtjevima ili uvjetima za podršku vladajućem prijedlogu izmjena Ustava, jasno je da će premijer Milanović i vladajuća većina, ukoliko žele izmijeniti Ustav, morati pristati na dobar dio tih oporbenih ideja. Pri tome, prema nekim neslužbenim informacijama i procjenama, zahtjev Laburista ne bi trebao biti problem, s obzirom da su i na strani vladajućih svjesni nekih nedorečenosti u pogledu referenduma.
I dok su HDSSB i Laburisti spremni na konzultacije i razgovor kako bi se došlo do kompromisnog prijedloga, oči u oči s premijerom Milanovićem zasad se neće naći HDZ. Naime, u Vladi ih zasad ne namjeravaju pozivati na razgovor, no ako do njega dođe, HDZ ima stroge uvjete koje će vladajuća većina morati ispuniti ukoliko žele i njihove ruke.
Kako je u srijedu pojasnio HDZ-ov Vladimir Šeks, ta stranka traži da se u članku 31 stavku 4 Ustava propiše, s retroaktivnim važenjem, odredba da nema zastare za ubojstva počinjena od strane komunističkog režima u Jugoslaviji. Drugi zahtjev HDZ-a je da se donese posebni ustavni zakon kojim će zemljama Europske unije, koje vode proces protiv nekog hrvatskog građanina, dati prednost pred hrvatskim pravosuđem. Iako je taj drugi zahtjev od strane SDP-a odmah osuđen i odbijen, čime je pod upitnik došla i HDZ-ova podrška vladajućem prijedlogu ustavnih promjena, brige u Vladi nema jer su, kako nam kažu, uvjereni da će HDZ na kraju podržati izmjene Ustava.
