Nakon američkih napada na iranske nuklearne pogone ključno je pitanje kako će odgovoriti Iran.
Iran i Izrael nastavili su razmjenjivati zračne i raketne napade, a čeka se i odgovor Teherana na američki napad na njegove nuklearne lokacije. Iran se obvezao da će se nastaviti braniti, dan nakon što se SAD pridružio Izraelu u najvećoj zapadnoj vojnoj akciji protiv zemlje od Islamske revolucije 1979. godine, unatoč pozivima na suzdržanost i povratak diplomaciji iz cijelog svijeta. >>>Sve o sukobu na Bliskom istoku tportal prati iz minute u minutu. Možete pročitati ovdje
Iranci na vrijeme premjestili visoko obogaćeni uranij
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da su u američkim napadima tri iranska nuklearna postrojenja potpuno uništena, a Iranci tvrde da je većina visoko obogaćenog uranija premještena prije napada. O tome su U mreži Prvog na HRT-u razgovarali prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti i vojni analitičar Mario Galić.
Koje su opcije Iranu?
Đana Luša: Činjenica je da su iranski saveznici poput Hamasa, Hezbolaha i jemenskih hutista jako oslabljeni, a ne može računati ni na Rusiju. Postavlja se pitanje što Iranu preostaje. Nekoliko je opcija i o tome će ovisiti Trumpova reakcija
'Iranske tvrdnje vjerojatno su točne, imali su više nego dovoljno vremena premjestiti visoko obogaćeni uranij, smatra vojni analitičar Mario Galić. Amerikanci trenutačno nisu sigurni u rezultate napada jer su sva postrojenja pod zemljom. Galić očekuje da će Izrael, koji ima najbolju obavještajnu službu u Iranu, prvi raspolagati informacijama o šteti.
'Sigurno je da je Fordow pogođen s 12 penetracijskih bombi GBU-57 i on bi trebao biti, ako ne potpuno uništen, onda jako oštećen iznutra. Natanz je pogođen sa samo dvije penetracijske bombe, iako postoje svjedoci koji kažu da su vidjeli da je devet B-2 poletjelo prema Iranu, a do Irana je došlo sedam. Nije poznato što se dogodilo s dva zrakoplova, vjerojatno su vraćeni zbog kvara. Isfahan je napadnut s 30-ak krstarećih projektila Tomahawk koji su ispaljeni iz nuklearne podmornice klase Ohio', rekao je Galić.
Smatra da je cilj tako opsežnog napada bilo zavaravanje. 'Iran se nije ni pokušao braniti protiv tako snažnog napada, koji je ujedno predstavljao i demonstraciju sile Sjedinjenih Država, kaže Galić.
Govoreći o tome je li Trump tim radikalnim potezom skrenuo pozornost s unutarnjih problema, kao što su nedavni prosvjedi u Los Angelesu, prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti rekla je da se sve te elemente može staviti u kontekst ovog napada.
Na pitanje je li Trump prekršio Ustav naredivši napad bez odobrenja Kongresa, Luša odgovara: 'Svi američki predsjednici pozivaju se na takvu interpretaciju Ustava da se radi o ograničenoj vojnoj akciji, a ne najavi rata, što je Trump i eksplicitno rekao.
Koje su opcije Iranu?
'Činjenica je da su iranski saveznici poput Hamasa, Hezbolaha i jemenskih hutista jako oslabljeni, a ne može računati ni na Rusiju, ističe Luša. Postavlja se pitanje što Iranu preostaje. Nekoliko je opcija i o tome će ovisiti Trumpova reakcija, navodi.
'Jedno je da napadne američke baze, što bi rezultiralo žrtvama. Drugo je da napadne naftna postrojenja zaljevskih država. Treće, o čemu se spekuliralo, je da pokuša zatvoriti ili barem ometati promet kroz Hormuški tjesnac, ali time bi ugrozio opskrbu trećine svjetskog transporta nafte i tekućeg plina, o čemu ovisi i Kina kao njegov saveznik. Četvrta mogućnost je da radi ono što je radio do sada - pokušava raketnim udarima, koji se nisu pokazali posebno učinkoviti, rekla je Luša.