stručnjak za tportal

Što ako Trump pošalje vojsku na prosvjednike? 'Umjesto da spusti loptu, on ih naziva huliganima'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 01.06.2020 15:50
  • Objavljeno 01.06.2020 u 15:40
Prosvjedi u SAD-u

Prosvjedi u SAD-u

Izvor: EPA / Autor: CJ GUNTHER

Neviđeni prosvjedi već danima tresu Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog smrti Georgea Floyda, Afroamerikanca koji je preminuo tijekom privođenja u Minneapolisu nakon brutalne primjene policijske fizičke sile. Zbog prosvjeda je u mnogim američkim gradovima - Los Angelesu, Chicagu, Detroitu i Washingtonu - uveden policijski sat, a predsjednik Donald Trump poziva demokratske gradonačelnike i guvernere da pokažu 'čvrstinu', optužujući istodobno Antifu, labavu mrežu ljudi koja često promiče krajnju ljevicu, za sijanje nemira. No čini se da problem rasizma u američkom društvu neće samo tako nestati. Dr. sc. Branimir Vidmarović, vanjskopolitički analitičar sa Sveučilišta u Puli, vjeruje da će prosvjedi utjecati na američko društvo i pogotovo represivni sustav, ali moguće je da će i produbiti podjele

'Bit će to u vidu koračića i male evolucije američkog društva', smatra Vidmarović te poručuje da moramo biti svjesni toga da je to proces jer je SAD vrlo mlada zemlja. Istaknuo je da je, primjerice, i Povijesni muzej u Zagrebu stariji od SAD-a.

'To je važno za shvaćanje jer su društveni, ekonomski i strukturni procesi kroz koje su ljudi u Europi prolazili tijekom stoljeća zahvatili SAD kao novu državu u vrlo zgusnutom vremenskom roku. Segregacija je ukinuta tek u 50-im godinama 20. stoljeća', navodi vanjskopolitički stručnjak. Treba vremena, kaže, da neke stvari sjednu na svoje mjesto jer je SAD izrazito podijeljeno, religiozno i stratificirano društvo. Napominje da u njemu postoje velike razlike u pogledu dohotka i financija, uz političku rascijepljenost, kao i rasnu i etničku heterogenost.

'To je neujednačeno, šaroliko društvo i treba vremena da se riješe ovakvi socioekonomski problemi', kaže Vidmarović.

Pripadnici afroameričke manjine u SAD-u izrazito su pogođeni pandemijom koronavirusa, uz znatno veću smrtnost nego kod bijelog stanovništva, a i inače se nalaze u podređenom položaju u društvu. Posebno je to primjetno nakon terorističkih napada Al Kaide 2001. u SAD-u.

>>> Jordan poručio da je ljut i duboko povrijeđen zbog rasizma u Americi: Dosta nam je!

'Od tada crnačko stanovništvo, ali i druge manjine, poput Latinoamerikanaca, pod stalnim su povećalom policije kao mogući počinitelji zlodjela i oni to osjećaju', objašnjava stručnjak, dodajući da od policijskog nasilja u vidu ubojstva bijelci statistički ginu više, međutim pritisak na crnačko stanovništvo u svakodnevnom životu daleko je veći. Svaki put kada se dogodi incident sličan slučaju smrti Georgea Floyda crnačko stanovništvo najviše brine to što, vjeruju, neće biti adekvatnog suđenja onima koji su počinili zlodjelo i da neće biti adekvatnih kazni.

  • +37
  • +34

Prosvjedi pred Bijelom kućom

Izvor: EPA / Autor: SHAWN THEW

'U svim tim prijašnjim slučajevima, u Fergusonu i nakon ubojstva Trayvona Martina, nije bilo adekvatnog suđenja i uvijek je sud nalazio način da opravda policijsko postupanje', navodi Vidmarović te smatra da bi duboka podjela društva poslije ovoga slučaja mogla biti još veća. Vidmarović je naglasio i moguće moralno-etičke posljedice s kojima SAD mora računati jer se pokušava ideološki pozicionirati kao predvodnik slobodnog zapadnog svijeta, posebno u kontrastu s Kinom.

'Pitanje je kako će Nacionalna garda riješiti taj problem te hoće li biti aktivirana vojska i na koji način. Ako taj scenarij bude fizički brutalan, onda će naravno protivnici SAD-a i globalni konkurenti iskoristiti i pokušati unovčiti to za promociju vlastite agende', smatra stručnjak. Nemiri u američkim gradovima mogli bi utjecati i na ishod američkih predsjedničkih izbora.

Branimir Vidmarović vanjskopolitički je analitičar sa Sveučilišta u Puli

Branimir Vidmarović vanjskopolitički je analitičar sa Sveučilišta u Puli

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

'Afroameričko stanovništvo izrazito je razočarano izbornim procesom i sustavom. Njihova participacija na prošlim izborima bila je daleko manja nego kada je Barack Obama bio glavni kandidat, što je naravno razumljivo, međutim nitko se u zadnjih nekoliko godina nije potrudio da tu biračku bazu privuče sebi', kaže naš sugovornik i dodaje da su ostala u igri dvojica bijelih kandidata, a jedan od njih, aktualni predsjednik Donald Trump, naziva ih nasilnicima (thugs). Joe Biden dosta kaska u reakcijama te pokušava posjećivati mjesta prosvjeda i davati podršku, nastavlja, no čini mu se da je to biračko tijelo zaboravljeno i izostavljeno, a ono može odigrati ključnu ulogu jer je veliko.

'Ne znam koliko Trump može spasiti situaciju. Imam osjećaj da se uhvatio za svoje biračko tijelo i bazu te je ne želi širiti', kaže Vidmarović, dodajući da je Trump slab političar jer sve doživljava kao osobni napad i pokušaj uništavanja njegovih izbornih izgleda.

Reakcija na nemire je, kaže, izrazito loša jer umjesto da smiri stanje i obeća Afroamerikancima da će počinitelji ići na sud te da na bilo koji način pruži naznake pravde koju traže, on ih naziva huliganima i zločincima, što je faktički točno jer oni pale i žare i to je iskaz bijesa koji svakako nema nikakve veze s civilnim društvom i pravnom državom, međutim kad je u pitanju afroamerička manjina, uvijek je tu vrlo tanka linija između onoga što stvarno jest i što želiš poručiti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!