Otočne zemlje Cipar i Malta već su neko vrijeme tražile da se posebna pažnja posveti otocima zbog visokih troškova prijevoza i stanovanja, prekormjernog turizma i klimatskih promjena koje ugrožavaju život na njima. U tome su ih snažno podržavale zemlje poput Hrvatske i Grčke.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je obećala uoči svog novog mandata da će se sustavno pozabaviti tim problemom od 2025. do 2029., a geopolitička neizvjesnost dodatno je ukazala na stratešku važnost otoka i obala na periferiji EU-a.

"Ove dvije strategije će po prvi put uspostaviti cjelovit i usklađen okvir za rješavanje izazova otočnih i obalnih područja, te za iskorištavanje njihovih razvojnih mogućnosti", izjavio je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides tijekom konferencije održane u njegovom rodnom gradu Pafosu.

Konferencija nazvana "Jačanje otoka i obalnih zajednica u Europskoj uniji" formalni je početak dviju strategija usvojenih u bloku od 27 zemalja.

Time neće biti stvoren novi EU fond za financiranje otoka i obalnih područja, nego će iz postojećih europskih fondova biti jače usmjeravan novac prema potrebama otoka i obala. Za zemlje poput Hrvatske, Grčke, Malte i Cipra, koje imaju velik broj naseljenih otoka ili su same otočne države, strategija može olakšati pristup financiranju projekata za promet, energetiku, digitalnu povezanost, zdravstvene usluge i održivi razvoj.

Pandemija, energetska kriza nakon ruske invazije na Ukrajinu, poremećaji u prometu i rast cijena pogodili su otoke zbog njihove ovisnosti o prijevozu, uvozu energije i turizmu. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, zaključila je da dosadašnje politike nisu dovoljno odgovarale na te specifične izazove.

"Stanovnici i poduzeća na otocima svakodnevno plaćaju 'trošak otočnosti' kroz skuplji prijevoz, više cijene stanovanja i otežan pristup tržištima, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i drugim javnim uslugama", rekao je potpredsjednik Europske komisije Raffaele Fitto. Taj Talijan zadužen za regionalni razvoj i EU fondove objasnio je da će u sklopu nove stretegije biti sufinancirani projekti koji bi trebali olakšati život stanovnika na otocima.

Oko 17 milijuna stanovnika diljem Europske unije živi na otocima, a još njih 95 milijuna živi na obalama.

Stoga je uz Strategiju za otoke usvojena i Strategija za obalne zajednice. Ona obuhvaća mjesta od ribarskih sela do velikih lučkih gradova. Usmjerena je na razvoj održivog plavog gospodarstva, poput pomorskog prometa, ribarstva, izgradnje vjetroelektrana na moru, zaštitu od erozoje, očuvanje pomorske baštine i lokalnog identiteta, te rješvanja problema stanovanja i razvoj održivog turizma.

Cipar za četiri dana završava svoje šestomjesečno predsjedanjem Vijećem EU-a, a preuzet će ga također otočna zemlja Irska.

"Ova konferencija u Pafosu posljednji je veliki događaj našeg predsjedanja", rekao je predsjednik Christodoulides.

"Predajemo štafetu našim irskim partnerima, s jedne otočne države članice na drugu", poručio je.