pro-fact
Stiglo hrvatsko istraživanje: 'Dezinformacijski svemir' sve je više prokremaljski

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: GONG
"Određene stranice i dijelovi 'dezinformacijskog svemira' su kao džuboks - diskurs je uvijek isti, a teme se mijenjaju. Oni koji su dosad pandemiju covida-19 proglašavali 'plandemijom', odnosno velikom prevarom, sada u ukrajinskom ratu zauzimaju prokremaljsku poziciju", kazala je profesorica Marijana Grbeša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i jedna od autorica projekta Pro-fact.
Dezinformacije dobivaju pravu snagu kad ih objave mainstream mediji
"Proputinovske" pozicije u sustavu dezinformacija primijećene su u posljednjoj fazi istraživanja, navela je Grbeša naglašavajući važnost uloge medija kod širenja i pojačavanja utjecaja i dosega dezinformacija s društvenih mreža.
-
medijske slobode
Reporteri bez granica: Neregulirani internetski sadržaj pojačava političke podjele i globalne napetosti
-
suzbijanje dezinformacija
Borba protiv fake newsa: Hrvatska gradi mrežu fact checkera europskim novcem
-
online rasprava
Ljudi više vjeruju Facebooku nego institucijama, medijima i znanosti
S jedne strane, mediji su meta napada dezinformatora pod optužbom da "šire totalitarnu propagandu", a s druge strane su dio problema jer senzacionalističkim naslovima i "clickbaitovima" i sami pomažu širenju dezinformacija.
Istraživanja pokazuju da dezinformacija dobije svoju pravu snagu tek kada je objave mainstream mediji. Kada je u pitanju senzacionalizam, trebalo bi dignuti ručnu kočnicu, upozorava Grbeša.
Glavne teme dezinformacija na Facebooku i društvenim mrežama, koje su bile obuhvaćene istraživanjem o dezinformacijskim narativima o pandemiji covida, jesu različite teze o zavjeri protiv čovječanstva i naroda, opasnosti od cjepiva, prosvjedi i pozivi na pobunu protiv pandemijskih mjera i kritika pandemijskih politika.
Za potporu svojih teza o pandemiji kreatori analiziranih sadržaja najčešće se pozivaju na autoritet "marginaliziranih ili neshvaćenih" liječnika i znanstvenika te na svjedočanstva običnih građana. Zamjetan broj objava sadrži populistički diskurs, odnosno suprotstavlja "pošten narod" pokvarenim elitama koje mu žele zlo, kaže Grbeša.
Propagandne tehnike izazivanja straha, etiketiranja, banalizacije opasnosti...
Najčešće propagandne tehnike korištene u objavama su strah, etiketiranje - primjerice "covidioti", "maskaroši", "totalitarna dresura", banalizacija opasnosti od koronavirusa i stvaranje dojma masovnosti (npr. narod se budi - vrijeme je za istinu).
Analiza društvenih mreža, koju je predstavio Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, pokazala je dvije jasno odvojene grupe dezinformacijskih aktera na Facebooku: utjecajne aktere koji kreiraju sadržaj i super-širitelje koji dijele sadržaj utjecajnih dezinformatora.
Istraživanja su provedena u okviru multidisciplinarnog projekta Pro-fact: Razotkrivanje covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom.
Projekt zajedno provode Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet elektrotehnike i računalstva, Faktograf sa suradnicama - Hrvatskim novinarskim društvom i Sindikatom novinara Hrvatske, istaknula je Svjetlana Knežević iz Gonga.


Detektori ispravnosti novčanica
NOVO!Postoji nekoliko načina za prepoznati krivotvorene novčanice eura, no samo je jedan 100% točan!
KUPI SADA

iPhone 13
Već od 76,25 €/mj.Prekrasan i izdržljiv dizajn s nevjerojatnim trajanjem baterije.
KUPI SADA

iPhone 14
12 rata beskamatnoPrekrasan i izdržljiv dizajn s nevjerojatnim trajanjem baterije.
KUPI SADA

OPPO Reno 7 Lite 5G
Besplatna dostava8GB, 128GB, Android 11, 6.43", AMOLED.
KUPI SADA

HP 255 G8
AMD RyzenTMAMD RyzenTM 3 5300U, 8GB, 256GB SSD, Radeon Graphics, 15.6" LED FHD, Windows 11.
KUPI SADA

SSD SAMSUNG T7
12 rata beskamatno1TB, 1050 MB/s, USB-C, V-Nand
KUPI SADA