OTOVRENO O ŠKOLI

Stanje zgrada velik problem, mnogi se roditelji ne usude pustiti djecu u takve škole

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 18.01.2021 23:41
  • Objavljeno 18.01.2021 u 23:41
tportal

Izvor: HRT / Autor: HRT

Počela je nastava, nakon mjesec dana zimskih praznika. I dok se neki učenici i nastavnici vraćaju u učionice - neki će nova znanja stjecati na daljinu. Kako premostiti sve probleme, ponajprije na područjima pogođenima potresom? Treba li maturantima olakšati polaganje mature i može li se očekivati produljenje nastavne godine - pitanja su postavljena u emisiji Otvoreno.

Petrinjska škola priprema nastavu za maturante

Srednja škola u Petrinji krenula je s nastavom iako ima crvenu naljepnicu. Ravnatelj Milan Orlić rekao je da su imali puno razgovora, ispitali situaciju, napravili ankete s učenicima i nastavnicima, pa odlučili krenuti s nastavom. Prvi i osnovni razlog su maturanti, koji će vikende koristiti i za pripreme i maturu.

- Njima će svaka nadoknada biti problematična, rekao je Orlić, dodavši da je velika većina učenika i profesora ostala u gradu te da su imali sve resurse pripremljene od ranije, ustvrdio je i dodao kako će vidjeti hoće li iznaći rješenje za pokretanje nastave uživo za maturante. Čekaju preseljenje u zgradu koju su dobili od Gavrilovića, koja desetljećima nije bila u upotrebi, ali statički, kako je istaknuo, nema gotovo nikakvih oštećenja.

Je li moguće pratiti nastavu iz kontejnera?

Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, rekao je da su županija i Sisak napravili velik napor kako bi u nesretnoj situaciji pokušali stvarati uvjete da se život normalizira. 17 škola zatražilo je i dobilo odgodu nastave od dva tjedna.

- Nastavu iz kontejnera moguće je pratiti - nikako ili jako teško. Online nastava nije nastava koja bi zadovoljila potrebe današnjeg školstva, online nastava je nužno zlo. Otvorilo se dosta mogućnosti i tim načinom rada, ali potpuno je jasno da je cijeli fokus rada Ministarstva od početka školske godine taj da pokušamo što je moguće više djecu ipak imati u školama i zbog toga smo razradili ta tri modela, i to je dobro funkcioniralo do kraja polugodišta, rekao je Paljak.

Naveo je podatak da je preko 2100 učenika izvan svojih domova, a pretpostavljaju da je oko tisuću učenika izvan županije. Preko 600 đaka je izvan dometa interneta, 25 nema ni priključak struje, a 70-ak učitelja nema pristup internetu.

'Roditelji su plakali, ne žele se odvojiti od djece u ovim trenucima'

Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, rekla je kako je stanje zgrada velik problem, mnogi se roditelji ne usude pustiti djecu u takve škole.

- Informacije koje smo dobili s terena su bile te da je velika potreba za odgodom nastave, ne samo zbog stanja zgrade, nego i zbog psihičkog stanja pojedinih roditelja i zaposlenika. Nas su zvali mnogi roditelji koji su doslovno plakali da se ne žele odvojiti od djece u ovim trenucima, da im treba vremena za psihički oporavak, a isto tako da se organizira i internetska veza, da se porazgovara, da se čuje mišljenje s terena, da se vidi kako to najbolje organizirati, rekla je Tuškan, dodavši da se situacija razlikuje od škole do škole - u nekim sisačkim školama više od 90 posto roditelja bilo je za online nastavu.

Podrška učenicima i nastavnicima

- Jako je teško. Odgovornost škole je još veća nego što je bila. Učenici su se žalili na tjeskobu, napade panike. Ne mogu se koncentrirati. To je prisutno osobito u dijelu pogođenom potresom ali i u Zagrebu te diljem zemlje. To su adolescenti i teško se nositi sa strahom od budućnosti. kao društvo moramo im dati elementarnu sigurnost, psihološku podršku ali je u svemu bitna i socijalizacija i druženje, kazala je pedagoginja Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb. Treba pružiti podršku i nastavnicima.

S tim se složio i Milan Orlić, to su, kaže i razlozi zašto su krenuli u pokretanje nastave. Učenici su izgubili sve u ovoj godini, sjedili su u kućama pa u tihim školama, napomenuo je.

Lovrić: Zagrepčani nisu najbolje brinuli o svojim fasadama

- U potresu u Zagrebu oštećeno je 175 školskih objekata, što je obuhvaćalo oko 60 tisuća djece. Obnovljena su 162 objekta i još oko 6.500 učenika nije u svojim školama. Ostali objekti su teško stradali i neki od njih bit će obnovljeni do rujna, a dva objekta za godinu i pol dana nakon potresa. Ukupna obnova škola koštat će oko milijardu kuna. Zasad sve daje Grad, ali iz Fonda solidarnosti EU-a je za ovu obnovu namijenjeno 150 milijuna eura. Javit ćemo se i nadam se da ćemo većinu troškova pokriti tim novcem, kazao je Ivica Lovrić.

Govoreći o sigurnosnim koridorima kazao je kako je u 21. stoljeću nepotrebna 'tunelizacija'. Sve fasade oštećene potresom, dodao je - sanirane su. Prozvao je građane Zagreba da nisu najbolje brinuli o svojim fasadama. To je pitanje za njih, kaže. Ako dođe ugroza sa strane zgrade - odgovarat će vlasnici zgrade, kazao je. Za stanje fasada krivi vlasnici zgrada, ponovio je. Dodao je kako su u Zagrebu razvili projekt "Podrška na dlanu" kako bi građanima pružili psihološku pomoć. Platforma je, kaže - otvorena i besplatna.

Politika i prepucavanje - sigurnosti mora biti

- Djeci mora biti slobodan put do škole. Godinama se u centru Zagreba plaća spomenička renta. S njom se ništa ne radi. Mora im se to osigurati, kao i vježbe, kao i spoznaja koliku jačinu potresa zgrade mogu pretrpjeti. Osim toga, ne priča se o Markuševcu, Zaprešiću i Karlovcu i mnogim drugim gradovima koji moraju imati sigurnost. Ne može se politika prepucavati ovdje preko ljudskih života, odgovorila mu je Ana Tuškan.

'Najbitnije osnažiti djecu, i dati podršku nastavnicima'

- Kad slušate ove probleme, svako naše prilagođavanje online nastavi je lakše. Nitko ne razmišlja o tome kako djeca proživljavaju sve ovo. I mi odrasli smo tjeskobni i nosimo se s tim. A kako to doživljava jedan 7-godišnjak, ili osmaš ili učenik srednje škole. Koliko je bitna količina znanja koju će oni ove godine usvojiti i kako ćemo ih ocjenjivati, kad se to svakih pet godina udvostruči i možda više neće ni biti bitno, kazao je Davor Bučević, ravnatelj splitske Osnovne škole "Bol". Smatra kako se zaista mora fokusirati na psihološki dio 'ove priče'.

Najbitnijim smatra osnaživanje djece na život u trenutku u kojemu žive kao i dati podršku roditeljima i nastavnicima. Dijete ne smije vidjeti uznemirenog roditelja, poručio je.

- Ja sam profesor kemije i biologije i ako dijete u 7. razredu ne nauči kovalentne i ionske veze, naučit će ih u 4. razredu gimnazije ako mu bude trebalo, smatra Bučević. Dodao je kako u njegovoj školi imaju dva psihologa koji rade s djecom. Vježbaju, diskutiraju s djecom i imaju svoje metode. Nužno je umrežiti se s dječjim psiholozima, pa i psihijatrima. Nužno je uključiti i roditelje jer "djeca sve vide po roditeljima". Stručna potpora mora ići prema svima: učenicima, roditeljima i nastavnicima.

Neki učenici se 'jako dobro snašli'

Učenike će trebati ispitivati, ocjenjivati - kako to izvesti u online modelu? Hitrec je rekla kako su se prošle godine proveli provjere, ali se ispostavilo da ih je dosta bilo nepouzdano i da su se neki učenici "jako dobro snašli" kako bi došli do bolje ocjene.

- Bile su uključene i cijele obitelji u pomaganju, pa ponekad i rješavanju testova, što je rezultiralo značajno boljim uspjehom, za svakog pojedinca, za razinu škole i za cijelu Hrvatsku, rekla je Hitrec.

Dodala je da su s tim iskustvom puno naučili o realizaciji online nastave - provjera treba biti manje, zadaci trebaju biti drugačije osmišljeni, provjere trebaju biti pouzdanije i provoditi se kad je nastava uživo u razredu, naglasila je Hitrec. - Mi smo i prošle godine radili ovo što je rekla gospođa Hitrec, odmah online uživo u realnom vremenu od prvog dana kad smo krenuli, i imali smo stvarno odlične rezultate i poslije rezultate državne mature, bez obzira na to što su nam učenici gotovo do šestog mjeseca bili online, rekao je Orlić, koji je istaknuo da je najveći problem što učenici nisu zajedno.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!