moglo se dogoditi svakome

Srpski vojni analitičar objasnio zbog čega se sovjetski dron teško mogao prepoznati na radarima Mađarske i Hrvatske

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 12.03.2022 19:27
  • Objavljeno 12.03.2022 u 19:27
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

Pitanjem sovjetskog drona koji je pao na zagrebačkom Jarunu bave se mnogi u Hrvatskoj, ali i u regiji. Srbijanski vojni portal Tango-Six analizirao je slučaj i smatra kako se ova situacija 'osim u Hrvatskoj, moglo dogoditi svakome'

Srbijanski portal sugerira da je sovjetski dron bez prepreka došao do Zagreba možda i zbog toga što Hrvatska i druge involvirane NATO-zemlje (Mađarska i Rumunjska) imaju previše modernu radarsku tehnologiju, prenosi RTL.

''Ako je točno da je u pitanju ''zalutali'' dron iz Ukrajine i da je preletio cijelu Mađarsku, je li u pitanju loša reakcija integriranog NATO-ovog sistema nadzora zračnog prostora ili bi se to moglo dogoditi svakome?'' retorički se na početku ove teme upitao urednik ovog srbijanskog vojnog portala Petar Vojinović.

Polazeći od pretpostavke da se radi o izviđačkom dronu sovjetske proizvodnje Tupoljev-141 Striž, vojni analitičar Vojinović iznio je nekoliko mogućih razloga zbog čega on nije na vrijeme onesposobljen i oboren.

U tekstu pretpostavlja da se dron pokvario i da je letio pravolinijski, bez manevriranja i promjena parametara leta. Takav profil leta ga je najvjerojatnije činio težim ciljem za prepoznavanje na radarima Mađarske, a posebno na radarima Hrvatske u kojoj je letio puno kraće i gdje je njegov let imao terminalnu fazu.

  • +9
  • +6

Dron s Jaruna

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

Radi se o malom radarskom odrazu površine letjelice koju su, možda, primarni mađarski i hrvatski vojni radari zahvatili i prepoznali, ali nije bilo kontinuiteta u praćenju cilja pa se on na dežurstvu zanemario.

U takvoj situaciji, operater radara vidi bljesak cilja u jednom ili dva okretanja antene, ali koji se poslije gubi. Moguće je da operater lako posumnja da je posrijedi naoblaka ili neka slična atmosferska opsjena, te odluči zanemariti taj kontakt kao potencijalnu letjelicu.

Vojinović ostavlja otvorenim pitanje jesu li mađarski i hrvatski vojni sistemi za nadzor neba uopće registrirali ovaj cilj, ili su ga svjesno zanemarili. 

''Da je Hrvatska cilj registrirala i oglasila uzbunu, treba konstatirati i da ova zemlja nema ozbiljnije PZO sisteme. Nego samo topove tipa Bofors i lake protuzračne rakete koje se lansiraju s ramena, kao što su Stingeri, Strela 2 i 10, te Igla', ističe Vojinović.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!