List postavlja pitanje 'zbog čega se srbijanski dužnosnici u ovakvim slučajevima drže po strani i da li je politika prema Srbima u regiji stavljena u drugi plan', podsjećajući da su reakcije izostale i nakon nedavnog političkog sukoba između predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca.

'Ova vlast nema potreban kapacitet da reagira na izjave poput Kerumove, jer je ograničena 90-im godinama', rekao je za Novosti nekadašnji veleposlanik Srbije u Berlinu Ognjen Pribićević. On smatra da reakcije izostaju i zbog toga što 'regionalna politika nije prioritet nove vlade'.

Milorad Pupovac ocijenio je da 'službeni Beograd šuti jer je zaokupljen sobom, a Srbi u regiji nisu trenutno u fokusu beogradskih dužnosnika'.

'Pretpostavljam da Beograd konsolidira vlast, osluškuje što se događa, da se i oporba konsolidira. Osim toga, nova vlast u Beogradu nema iskustvo u suradnji sa Srbima u regiji', ocijenio je Pupovac.

Komentirajući za Novosti zašto su konkretnije reakcije izostale i u Zagrebu, Žarko Puhovski, profesor Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, ocjenjuje da se vlast suzdražava brinući i o vlastitoj političkoj poziciji.

'Vladajuća koalicija u Hrvatskoj šuti vjerovatno zato što ne želi oslabiti rejting pred lokalne izbore koji nas očekuju na proljeće', rekao je Puhovski za Novosti, procijenivši istodobno da su na tim izborima slabi izgledi upravo aktualnom gradonačelniku Splita te da se Kerum vjerojatno neće ni kandidirati.

U tekstu koji Novosti donose pod naslovom 'Mali Hitler iz njihovog sokaka', Puhovski osuđuje Kerumove izjave, ali sugerira da Keruma ipak ne treba uspoređivati s Hitlerom.

'Neukusno je uspoređivati Keruma s Hitlerom, ali bi on mogao biti Hitler iz našeg sokaka, to je njegov nivo', kaže Puhovski.

Savo Štrbac, ravnatelj Dokumentarno-informacijskog centra Veritas, šutnju Beograda u povodu Kerumovih izjava tumači u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju i tvrdi kako se Srbija ne želi zamjerati.

'Hrvati već imaju datum ulaska u EU, a Srbija nema ni datum početka pregovora. U EU se ulazi konsenzusom svih članica, pa je tako otvorena mogućnost da nam Hrvati postavljaju uvjete. Vidimo to na primjeru odnosa između Hrvatske i Slovenije, pa bi se isti scenarij mogao očekivati i u odnosima Hrvatske i Srbije, koje imaju nekoliko neriješenih sporova', ustvrdio je Štrbac.