NIZ MANIFESTACIJA

Srbija obilježava Dan sjećanja na sve stradale i prognane u Oluji

  • Autor: An. S./Hina
  • Zadnja izmjena 04.08.2018 11:33
  • Objavljeno 04.08.2018 u 11:33
Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

Izvor: Pixsell / Autor: Cristian Cristel

Srbija u subotu nizom manifestacija obilježava Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojnoredarstvenoj akciji "Oluja" kojom je Hrvatska vratila svoja okupirana područja, a službeni Beograd naziva je "planiranim zločinom".

Spomen žrtvama "Oluje" služit će patrijarh srpski Irinej, a središnjem komemorativnom skupu navečer u Bačkoj Palanci nazočit će državni vrh Srbije te Republike Srpske. Najavljeno je da će ondje govoriti svjedokinja iz kolone prognanika, nazočiti predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić te predsjednik bosanskohercegovačkog srpskog entiteta Milorad Dodik, članovi vlade i zastupnici Skupštine Srbije, predstavnici vlade i Skupštine Republike Srpske, Vojske Srbije i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.

U povodu obljetnice Oluje Radio-televizija Srbije (RTS) na svom portalu donosi rekapitulaciju događaja pod naslovom "Godišnjica 'Oluje' – Hronika planiranog zločina".

U tekstu se, među ostalim, podsjeća na govore predsjednika RH Franje Tuđmana iz tzv., brijunskog transkripta kako "Srbe treba udariti tako snažno da nestanu" i na izvatke iz njegove knjige "Bespuća povijesne zbiljnosti".

Također, RTS citira dio Tuđmanova govora na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu, 14. prosinca 1998. godine: "Srpsko smo pitanje, dakle, riješili, neće više biti 12 posto Srba ili devet posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države".

Radio-televizija Srbije podsjeća da je hrvatska vojska 4. kolovoza 1995. godine na području tadašnje samoproglašene RSK započela operaciju Oluja i navodi da je tijekom te akcije ubijeno ili nestalo oko 2000 Srba, a protjerano više od 220.000 te da je "otpor vojske RSK slomljen za samo nekoliko dana".

"To je bio epilog planiranog zločina Tuđmanovog režima", konstatira RTS.

Navodi se i da je prije Oluje i napada na Knin u tom gradu živjelo više od 80 posto Srba, a da ih je sada oko 20 posto.

  • +26
  • +23

Posljednje pripreme Hrvatske vojske za proslavu 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U tekstu RTS podsjeća na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u Den Haagu kojom je prvotvno ICTY utvrdio da je operacija "Oluja" bila "udruženi zločinački pothvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice", te da je "Žalbeno vijeće 2012, oslobodilo je generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivnje za progon srpskog stanovništva poništivši prvostupanjsku presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora".

Prema konačnoj presudi, operacija "Oluja" nije bila udruženi zločinački pothvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine što je "izazvalo euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini", dok je "U Srbiji ta presuda izazvala šok i razočaranje", konstatira RTS.

U povodu obljetnice "Oluje", Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije priopćio je u subotu da je od početka ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ utočište u Srbiji potražilo ukupno oko 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske još ima njih oko 18.000.

"Iako je prošlo više od dva desetljeća, brojni pokušaji uspostavljanja klime povjerenja u regiji nisu dali mnogo rezultata. Hrvatska će 4. kolovoza slaviti kao dan pobjede, dok će Srbi paliti svijeće oplakujući žrtve i tugujući za izgubljenim domovima", istaknuto je u priopćenju Komesarijata.

  • +12
  • +9

Ana Brnabić, srpska premijerka

Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

Navodi i da su u Hrvatskoj i dalje 'aktualna neriješena pitanja dospjelih, a neisplaćenih mirovina, dinarske i devizne štednje, oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja, te povrat oduzetog poljoprivrednog zemljišta'.

'Posebno zabrinjava izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Republike Hrvatske na porast broja incidenata na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma', navodi Komesarijat te zaključuje "Iz ovakvih postupaka jasno se vidi da su izbjeglice usmjerene isključivo na integraciju u Republici Srbiji, jer je proces povratka skoro zaustavljen".

U priopćenju se poručuje kako "Srbija drži da nastavak aktivnosti na provedbi aneksa E i G Sporazuma o sukcesiji ima visok prioritet", uz ostale aktivnosti koje pridonose rješavanju izbjegličkih problema, te da se "u tom smislu očekuje dalja podrška međunarodne zajednice".

"Republika Srbija je spremna na suradnju i nastavit će ispunjava sve svoje obveze", poručuje se u priopćenju Komesarijata za izbjeglice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!