OD ČIPSA DO PENICILINA

Slučajni izumi koji su promijenili svijet

01.06.2014 u 11:27

Bionic
Reading

Nužnost nije uvijek majka izuma. Mnoge stvari za kojima svakodnevno posežemo prilikom liječenja bolesti, kuhanja hrane ili da si zasladimo dan, nisu izumljene s namjerom. Štoviše, nastale su sretnim slučajem, piše Business Insider. Pročitajte kako je do izuma koji su oblikovali društvo došlo sasvim slučajno; od Coca-Cole preko penicilina do mikrovalne pećnice

1.Opruga, poznata kao 'slinky'

Richard Jones, pomorski inženjer, 1943. je htio stvoriti spravu za mjerenje struje na vojnim brodovima. Radio je s oprugama i kad mu je jedna pala na pod, nastavila je poskakivati s mjesta na mjesto; tako je rođen 'slinky'.

2.Coca-Cola

Popularno piće je slučajno izumio farmaceut John Pemberton. On je 1880-ih u Atlanti prodavao sirup od vina i ekstrakta koke, koji je bio hvaljen kao lijek za glavobolju i živčane poremećaje. No kako je 1885. godine Atlanta zabranila alkohol, Pemberton je bio primoran mijenjati recepturu i tako je stvorio sirup od koke i gazirane vode, 'tonik za mozak', odnosno Coca-Colu.

3.Čips od krumpira

U ljeto 1853. kuhar George Crum je htio napraviti pomfrit gostu koji ga je naručio. Mušterija je stalno vraćala pomfrit i iznova zahtijevala da krumpir bude što tanji. Crum je izgubio živce i narezao ih na najtanje moguće ploške te ih ispekao dok nisu bili tvrdi kao kamen. No upravo se to svidjelo gostu restorana. I tako je nastao čips.

4.Pejsmejker

John Hopps, inženjer elektrotehnike, je provodio istraživanje o hipotermiji prilikom čega je pokušavao korištenjem radio frekvencije povratiti tjelesnu temperaturu. Tijekom eksperimenta je shvatio da bi se srce, ukoliko prestane kucati zbog pothlađenosti, moglo ponovno pokrenuti umjetnom stimulacijom. Ta je spoznaja dovela do srčanog stimulatora 1951.

5.Mikrovalna pećnica

Percy Spencer, inženjer, 1946. godine provodio je istraživački projekt s novom vakuumskom cijevi. Dok je eksperimentirao s cijevi, čokoladica koju je imao u džepu počela se topiti, a kukuruz koji je stajao na uređaju počeo se pretvarati u kokice. Nositelj 120 patenata odmah je znao da ispred sebe ima revolucionarni događaj.

6.LSD

Kemičar Albert Hofmann je 1938. godine u svom laboratoriju u Baselu istraživao derivate lizerginske kiseline. Slučajno je progutao malu količinu LSD-a i doživio psihodelično iskustvo. Ta je droga postala omiljena među Beatlesima koji su joj posvetili pjesmu 'Lucy in the sky with diamonds', a Steve Jobs je kazao kako je uzimanje LSD-a jedna od dvije ili tri najvažnije stvari koje je učinio u svom životu.

7.Saharin

Izumitelj saharina je Konstantin Fahlberg, istraživač na Sveučilištu Johns Hopkins. On je 1879. godine pokušavao pronaći novu upotrebu katrana.

Kako ga je stvorio? Tako što je primijetio, kad se vratio kući iz laboratorija, da su keksi njegove supruge bili slađi nego inače. Tajni sastojak: kemikalija koja će na kraju biti poznata kao saharin ostala je na njegovim rukama. Istraživač je odmah patentirao svoj proizvod koji se počeo masovno proizvoditi.

8.Post-it papirići

Izumitelji: Spencer Silver i Art Fry, istraživači u 3M Laboratories.

Godine 1968. Silver je izumio ljepilo, ali nije mogao naći koristi za njega. Mnogo godina kasnije, njegov kolega Fry je bio frustriran jer nije mogao pronaći način da zalijepi sve papire u svojoj pjesmarici za crkveni zbor. I tako je rođena ideja za post-it papiriće.

9.Kukuruzne pahuljice

Izumitelji: John i Will Kellogg, braća i poduzetnici.

Godine 1898. braća su slučajno ostavila lonac prokuhanih žitarica na peći nekoliko dana. Smjesa je postala pljesniva, ali je proizvod koji se pojavio bio suh i gust. Nakon nekoliko eksperimenata, izolirali su plijesan i stvorili popularni 'corn flakes'.

10.Penicilin

Sir Alexander Fleming, znanstvenik, bio je u potrazi za 'čudotvornim lijekom' koji bi mogao izliječiti bolesti. Međutim, do toga nije došlo sve dok Fleming nije bacio svoj eksperiment i pronašao ono što je tražio.

Jednog dana 1928. Fleming je primijetio da je kontaminirana petrijeva zdjelica koju je odbacio sadržavala plijesan koja se razmnožila na hranilištu i ubila sve bakterije u svojoj blizini. Tako je otkriven snažan antibiotik - penicilin – koji se koristi u liječenju bolesti u rasponu od sifilisa do upale krajnika. Zahvaljujući penicilinu i drugim antibioticima, stopa smrtnosti od zaraznih bolesti je sada jedna dvadesetina onoga što je bilo davne 1900.