Takvu mogućnost najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije rekavši da će to biti jedna od tema današnjeg sastanka u Ministarstvu pravosuđa.

'Razmišljamo o tome da uvedemo katalog kaznenih djela za koja se kazna više neće moći zamjenjivati radom za opće dobro i upravo danas imamo u ministarstvu sastanak na tu temu', rekao je Miljenić.

Iako Miljenić nije imenovao pojedinačan slučaj, konkretno je govorio član vijeća Peđa Grbin. 'Slučaj Čobanković nam se ne smije ponoviti. Ministar koji prizna da je oštetio proračun za desetke milijuna kuna ne smije biti sankcioniran radom za opće dobro. Time se šalje loš primjer', kazao je Grbin.

Sjednica Nacionalnog Vijeća za korupciju inače je bila posvećena izvještaju o korupciji u Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Na osam stranica, koliko je u izvještaju posvećeno Hrvatskoj, najviše pažnje posvetilo se sukobu interesa, no u Europskoj komisiji zamijetili su i da je naglasak u Hrvatskoj stavljen na suzbijanje korupcije, ali ne toliko i na sprečavanje, odnosno prevenciju korupcije. Koliko se radi na prevenciji, na sjednici Vijeća rastumačili su i ministri unutarnjih poslova, uprave te pravosuđa.

Tako je Miljenić najavio izradu nove Strategije suzbijanja korupcije koja će u obzir uzeti i izvješće Europske komisije o korupciji. 'Činjenica je da imamo naglašeni represivni dio i to moramo preokrenuti', kazao je Miljenić. Najavio je skoro donošenje Zakona o lobiranju kojim bi potaknuli da se sve takve aktivnosti registriraju te da se izradi registar lobista. Što se pak tiče zviždača, koji su također apostrofirani u izvješću EK-a, Miljenić kaže da je Hrvatska po zakonodavnom okviru iznad prosjeka EU-a, no da problem stvara pitanje opće društvene kulture. Naime, kako je kazao, zviždače se zakonski može zaštititi, no pitanje je hoće li takvu osobu netko htjeti zaposliti, jer je možda u nekoj drugoj firmi o nečemu progovorila.

Govoreći o statistikama, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pohvalio se i povećanjem postotaka u progonu korupcije. 'U 2013. bilo je 135,15 posto više korupcijskih djela nego godinu ranije, pri čemu je u 940 evidentiranih korupcijskih djela u 2013. počinjena šteta od 942 milijuna kuna. Broj djela je u porastu jer je intencija i da se ulazi u crnu zonu kriminala', kazao je Ostojić.

Ponajviše pitanja ministrima postavio je član Vijeća Dragutin Lesar kazavši kako se u izvještaju EK-a konstatira 'da se sukob interesa u Hrvatskoj slabo razumije'.

'Mi imamo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, no njihovih mjera je jako malo jer povjerenstva dugo nije bilo. Osim toga, povjerenstvo bi trebalo propisati odvraćajuće sankcije, a jedina po mom mišljenju odvraćajuća sankcija bi bila ta da nakon ustanovljenja sukoba interesa kod dužnosnika tom dužnosniku prestane mandat. Ništa drugo nema smisla, jer ima onih kod kojih se i drugi put ustanovio sukob interesa, a i dalje pobjeđuju na izborima', kazao je Lesar.

Zapitao je Lesar i zašto u politici ne postoji etički kodeks. 'Sada u Saboru može ostati osoba koja je osuđena zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda. Državni dužnosnik, odnosno zastupnik može završiti u istražnom zatvoru, no time mu ne prestaje mandat po sili zakona i dalje možete primati punu plaću - mi smo imali čovjeka koji je završio u istražnom zatvoru zbog ratnog zločina (op. a. Branimir Glavaš). Nedavno je razriješen jedan dužnosnik (op. a. Šegon) koji će sada još jedno vrijeme imati pravo primati plaću. Gdje je tu etika u politici?' zapitao je Lesar.

Odgovor je stigao od ministra uprave Arsena Bauka, koji je pohvalio Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. '2013. je pokazala da je put koji su si zacrtali dobar i pokazalo se da Povjerenstvo ne razlikuje političke boje. Njihove odluke bit će podloga za izradu kodeksa i oni to već indirektno i rade', rekao je Bauk.

Lesar se u svom izlaganju osvrnuo i na državna poduzeća koja, kako kaže, imaju diskrecijsko pravo dodjela donacija i sponzoriranja bez natječaja. 'U 2009. su državna poduzeća za različita sponzorstva dodijelila preko 80 milijuna kuna, a još u humanitarne svrhe preko 111 milijuna kuna. To za nikoga nije bila točka koruptivnog rizika', kazao je Lesar, a član vijeća Branko Roglić založio se za to da se državnim poduzećima zabrani da budu donatori.

Da će se pitanje donacija i sponzorstva državnih i javnih poduzeća urediti zakonom, potvrdio je ministar pravosuđa Miljenić, a na sporne donacije osvrnuo se i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. 'Mi smo na konkretnim predmetima utvrdili da se novac iz poduzeća isisava kroz donacije i vanjske radove. To je modus operandi', rekao je Bajić.

Pred članovima Vijeća odgovorio je i na kritike da se predmeti u DORH-u drže u ladicama. 'Postoji percepcija da se spisi drže u ladici, ali to je nemoguće jer jedan spis zbog obima ne stane u ladicu', pokušao je duhovito pojasniti Bajić. Međutim, dodao je kako se spis formira vezano uz sposobnost državnog odvjetnika koji je taj koji treba sakupiti dokaze. Zbog toga će se sada ograničiti vrijeme istrage, rekao je Bajić.

Neka Lesarova pitanja dobila su odgovor, no na neke zamjerke nije bilo osobe koja bi mogla odgovoriti. Naime, za neku buduću sjednicu Lesar je zatražio da mu se iz Ministarstva financija dostavi dogovor kome je sve RH oprostila dugove kroz predstečajnu nagodbu. 'Primjerice, Mirna Rovinj mora u stečaj, a neke druge djelatnosti, poput taksi prijevoza i izdavačke djelatnosti su od tolikog javnog interesa da im se oprašta porezni dug', rekao je Lesar

Osim toga, zanimalo ga je i da mu iz ministarstva zaštite okoliša kažu tko je najveći partner fonda za zaštitu okoliša u zbrinjavanju otpada. 'Čuo sam da se radi o osobi koja je, ne tako davno, bila čest gost USKOK-a i DORH-a te dobila i nagradu za poduzetnika godine', rekao je Lesar.

U raspravi je sudjelovao i član vijeća Anton Filić čije je pitanje izbacilo iz takta ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića. Jeste li izišli iz stana u vlasništvu Nine Pavića? Pitam, jer je to važno u kontekstu predstečajne nagodbe EPH', kazao je Filić.

'Još prije godinu dana sam se iselio iz stana koji je Sabor, a ne ja, unajmljivao od jedne tvrtke. A vi me ili prijavite Povjerenstvu za sukob interesa ili podnesite kaznenu prijavu. I onda to još dovodite u vezu s predstečajnom nagodbom', kazao je Ostojić poručivši da i mediji ne samo da moraju biti korektiv, nego moraju biti i odgovorni ako pogriješe.