Trenutni prognostički modeli sugeriraju da bi se tijekom ove godine mogao razviti jedan od najsnažnijih El Niña u povijesti, što znači puno oštrije izmjene toplinskih valova i razdoblja obilježenih jakom kišom. Pojedini stručnjaci idu toliko daleko da smatraju da će 2027. godina biti najtoplija ikad
Postoji mogućnost da se kasnije ove godine razvije jedan od najintenzivnijih El Niña u povijesti, trenutno prognozira Europski centar za srednjoročne prognoze (ECMWF), a prenosi The Washington Post.
Iz Američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) tvrde da je razvoj El Niña izgledan. Svoju procjenu temelje na više klimatskih modela, koji zasad sugeriraju isti razvoj događaja.
vezane vijesti
Konačna snaga nije utvrđena
Iako je još uvijek u razvoju i njegova konačna snaga nije utvrđena, trenutni obrasci El Niña podsjećaju na slične događaje iz prošlosti. Pojavili su se, naime, snažni zapadni vjetrovi na Pacifiku, koji potiskuju toplu oceansku vodu prema istoku.
Snažan El Niño obično smanjuje uvjete za razvoj uragana, jer jaki vjetrovi u visokoj atmosferi otežavaju njihovo formiranje. To bi, upozoravaju meteorolozi, moglo dovesti do slabije sezone uragana u srednjoj i južnom dijelu Sjeverne Amerike.
Uz to, toplina se iz oceana otpušta u atmosferu i raspodjeljuje diljem planeta, što bi značilo da bi nadolazeće razdoblje moglo biti izuzetno toplo. Klimatski znanstvenik Zeke Hausfather procjenjuje da bi temperature mogle porasti već ove godine, dok bi 2027. vrlo vjerojatno mogla postati najtoplija godina u povijesti.
Češći toplinski valovi, ali i oborine
Inače, El Niño nastaje kada se površinske vode u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana zagriju, a to u raznim krajevima svijeta može uzrokovati suše, poplave ili ekstremne vrućine. Svakih 10 do 15 godina, El Niño postane intenzivniji, što samo pojačava posljedice. To znači češće toplinske valove, promjene u raspodjeli sušnih i kišnih razdoblja te kretanju tropskih oluja.
Što se tiče utjecaja na ove krajeve, snažan El Niño bi mogao donijeti promjenjivo vrijeme. Nestabilni polarni vrtlog bi za koji tjedan trebao prouzročiti nagle prodore hladnog zraka, što može dovesti do mraza. No, na Jadranu bi veća vlaga u zraku, naročito ujesen, mogla dovesti do intenzivnijih pljuskova i bujičnih poplava. Ljeto bi moglo biti još sušnije i obilježeno dugim toplinskim valovima.
Unatoč prognozama, stručnjaci upozoravaju da su one manje pouzdane zbog "proljetne barijere predviđanja". Znalo se događati da modeli najave snažan El Niño koji se kasnije ne razvije.
