Američki povjesničar Timothy Snyder, jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za autoritarne režime i povijest istočne Europe, oglasio se nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji.

U objavi na društvenim mrežama poručio je da iskustvo srpskih studenata može poslužiti kao važna lekcija svima koji se zalažu za demokraciju, odgovornost vlasti i vladavinu prava.

'Svatko tko brine o budućnosti demokracije trebao bi znati što su učinili i iz toga učiti', poručio je Snyder.

Podsjetio je da je u srpnju 2025. posjetio Srbiju kako bi izbliza upoznao studentski pokret koji je tada već mjesecima organizirao prosvjede protiv vlasti Aleksandra Vučića.

Prema njegovoj ocjeni, studenti su djelovali u državi u kojoj vladavina prava nije funkcionirala te su bili spremni izložiti se ozbiljnim rizicima kako bi stvorili uvjete za normalan život u vlastitoj zemlji.

Devet lekcija iz Srbije

Snyder je uz svoju objavu izdvojio devet obilježja studentskog pokreta za koja smatra da objašnjavaju njegov uspjeh.

Prije svega naglasio je da je inicijativa potekla od samih studenata, a ne od političkih stranaka ili drugih organizacija.

U središtu njihova djelovanja, smatra američki povjesničar, bila je borba za vladavinu prava, poštenu vlast i odgovornost državnih institucija.

Posebno je istaknuo da je prosvjedni pokret nastao kao reakcija na konkretnu tragediju – urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi.

Taj je događaj pokrenuo val studentskih okupljanja koji se postupno proširio iz Novog Sada na druge gradove Srbije. Snyder smatra da je upravo koordinacija među studentima različitih sveučilišta bila jedan od ključnih čimbenika.

Od šutnje i bdjenja do biciklističkih marševa

Američki povjesničar posebno je izdvojio raznolikost oblika studentskog otpora.

Tijekom gotovo dvije godine studenti su organizirali bdjenja, minute šutnje, masovne prosvjede, bojkote, biciklističke vožnje i kampanje na društvenim mrežama.

Takav pristup omogućio im je da privuku pozornost različitih dijelova društva i prošire pokret izvan akademske zajednice. Važnim smatra i to što su studenti svoje aktivnosti organizirali na javnim mjestima, nastojeći uključiti što veći broj građana.

Prosvjedi tako nisu ostali ograničeni na sveučilišta, nego su postupno prerasli u širi društveni pokret.

Zahtjevi koje bi odgovorna vlast mogla odmah ispuniti

Jedna od Snyderovih ključnih poruka odnosi se na način formuliranja studentskih zahtjeva. Prema njegovu tumačenju, studenti nisu postavljali nejasne ili neostvarive ciljeve, nego konkretne zahtjeve upućene nadležnim institucijama.

Riječ je, smatra, o zahtjevima koje bi vlast koja poštuje vladavinu prava mogla ispuniti bez odgađanja.

Upravo je takav pristup, prema Snyderu, omogućio studentskom pokretu da svoje djelovanje predstavi kao borbu za odgovornost institucija, a ne samo kao politički sukob s tadašnjom vlašću.

Presudna odluka o izlasku na izbore

Snyder je među devet lekcija uvrstio i odluku studenata da se uključe u izbornu politiku.

Nakon dugotrajnog prosvjednog djelovanja postigli su dogovor o podršci kandidatima koji će sudjelovati na parlamentarnim izborima. Time je pokret, koji se dotad prvenstveno oslanjao na prosvjede i građansku mobilizaciju, svoje zahtjeve prenio i u institucionalnu političku arenu.

Američki povjesničar posebno je istaknuo važnost konsenzusa među studentima o takvom potezu. Kao posljednju važnu sastavnicu njihova uspjeha naveo je podršku akademske zajednice.

Studenti su, prema njegovoj ocjeni, tijekom prosvjeda uglavnom imali snažnu potporu nastavnika, profesora i vodstva obrazovnih institucija.

Tko je Timothy Snyder?

Timothy Snyder jedan je od najpoznatijih američkih povjesničara koji se bave modernom poviješću srednje i istočne Europe, holokaustom i autoritarnim režimima.

Donedavno je predavao na Sveučilištu Yale, a međunarodnu pozornost privukao je knjigom 'Krvava prostranstva', u kojoj analizira masovne zločine nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza na području istočne Europe.

Široj publici poznat je i po knjizi 'O tiraniji: dvadeset lekcija iz dvadesetog stoljeća', u kojoj upozorava na opasnosti autoritarizma i važnost obrane demokratskih institucija.

Posljednjih godina intenzivno se bavi ruskom agresijom na Ukrajinu, obranom ukrajinskog suvereniteta i načinima na koje autoritarni režimi ograničavaju građanske slobode.