Mrak Taritaš (Glas) predložila je da se pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.

Smatra kako za to da se krene u taj postupak postoje formalno-pravni razlozi jer, drži, u ugovorima postoje neke odredbe koje su neustavne te bi same po sebi trebale biti dovoljan razlog za pokretanje postupka.

Vlada pak smatra kako nema temelja ulaziti u izmjene tih ugovora jer, među inim, nije došlo do bitne promjene okolnosti u kojima su oni sklopljeni pa nema niti formalno-pravnih uvjeta za predlaganje njihovih izmjena.

Navodi i kako obje strane moraju suglasiti o njegovu pokretanju te ukoliko takav prijedlog ne bi bio pravno utemeljen mogao bi za sobom povući ozbiljnu štetu u međunarodnom političkom ugledu RH i vjerodostojnosti zemlje jer bi time odstupili od "svetog načela ugovornih odnosa" o obveznim poštivanju ugovornih obaveza.

Sabor je odbio i prijedlog Karoline Vidović Krišto (OiP) koji je podržalo i 16 zastupnika tražeći da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo razloge i krivce nekontroliranog rasta cijena hrane i higijenskih potrepština.

Vidović Krišto smatra da su visoke cijene osnovnih životnih namirnica dokaz postojanja monopola u Hrvatskoj, uz izravnu zaštitu državnih tijela. Drži da su se tijela koja su dužna skrbiti se za provođenje zakona stavila u službu kartelsko-monopolističkim strukturama pri čemu se krši Ustav, zakoni i Ugovor o EU. S druge strane, Vlada ističe da je svojim paketima mjera zaštitila građane i njihova radna mjesta. Navodi o kako je ograničavanje cijena 30 grupa proizvoda dovelo ne samo do njihovih pojeftinjenja već i šireg asortimana jer su potaknuli konkurenciju među trgovačkim lancima te proizvođačima cijenom ograničenih proizvoda a sve u cilju snižavanja inflacije kao i zaštite standarda građana.

Većinom glasova odbijen je i zakonski prijedlog Katarine Peović (Radnička fronta) da se vratiti Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine.

Peović drži kako nije trebalo ukinuti taj Zakon jer je, kada je ukinut 1990., počela pljačka u pretvorbi i privatizaciji te se nije zaustavila do danas. Založila se da se, osim oduzimanja nezakonito stečene imovine, oporezuje i ono što je zakonski stečeno, rekavši da u našoj zemlji ne postoji porez na nekretnine, na imovinu i sl. Vladajući i dio desne te lijeve oporbe smatrali su kako taj zakonski prijedlog s pravnog stajališta nije dobar, da je nepotpun i nije nomotehnički usklađen te nema potrebe za njegovim donošenjem budući su pitanja koja se predlažu uređena poreznim i kaznenim zakonodavstvom.