UOČI REFERENDUMA O EU

Ruske novine pišu o masovnim prosvjedima u Hrvatskoj

20.01.2012 u 11:55

Bionic
Reading

'U glavnome gradu Hrvatske nastavljaju se masovne demonstracije protiv pristupanja zemlje Europskoj uniji. Nekoliko tisuća ljudi izašlo je na ulice Zagreba…' Ovakvim uvodom otvara svoj izvještaj Izvjestija, jedan od najtiražnijih ruskih dnevnika

Premda se ništa sličnog u Zagrebu nije dogodilo ovog tjedna, ipak nije riječ o klasičnom fabriciranju činjenica: reportaža se bazira na prosvjedima prošle subote, samo što je malo kasnije objavljena i napisana tako da sugerira trajne masovne prosvjede, a time i paralele između prosvjeda u Zagrebu i mitinga u Rusiji nakon prosinačkih izbora.

'Za Hrvatsku, čije stanovništvo broji malo više od četiri milijuna, to je vrlo velik broj prosvjednika', piše Izvjestija. Prostim umnožavanjem, to bi bilo kao da se u 15-milijunskoj Moskvi skupi 30-50 tisuća, a u tom slučaju cijeli svijet izvještava o velikoj buni. Sugestija jest zanimljiva, pogotovo ako se uzme u obzir to da je Zapad godinama mahom jednostrano izvještavao o Marševima nesuglasnih, na kojima bi se skupila tek pokoja stotina ili tisuća nezadovoljnika. Ali sugestija ipak nije ni točna, ni poštena, jer se uspoređuju dvije različite političke klime i posve različiti stupnjevi represije nad oporbom.

U Rusiji su mišljenja o Europskoj uniji prilično raznolika. Skepticizma ne nedostaje, ali ni pozitivnih predodžbi. Što se tiče predodžbi o Hrvatskoj, rašireno je uvjerenje da je raspad Jugoslavije bio pogreška, a da je žrtva tog procesa i sama Hrvatska – takva razmišljanja posebno su prisutna kod starijih generacija, koje općenito bolje poznaju južnoslavenske kulture.

Izvjestija u članku citira Karina Hromina Sturma ('poznati hrvatski diplomat i ekonomist') koji tvrdi da će Hrvatska ulaskom u EU izgubiti suverenitet i da je EU totalitarna organizacija u kojoj Europski parlament ima tek sporednu ulogu itd.

U članku se, između ostalog, podsjeća da je Jugoslavija bila treća brodograditeljska zemlja u svijetu poslije SAD-a i Sovjetskog Saveza, a da se danas Hrvatska pretvara u zemlju trgovačkih centara napunjenih proizvodima sa Zapada.

Izvjestija piše da je s ciljem borbe protiv ulaska u EU u Hrvatskoj osnovano oko 15 organizacija te da se ulasku protivi oko polovice birača. S druge strane, piše ruski list, u ulazak vjeruju Vlada i predsjednik Republike Hrvatske, koji od ulaska očekuju ozbiljan impuls za ekonomski i politički razvoj zemlje, koja se nalazi 'u ne baš najboljoj ekonomskoj poziciji (17-postotna nezaposlenost i budžetski deficit od 6,2 posto)'.

Ruske medije u ovom trenutku posebno zanima turistički aspekt hrvatskog pripojenja Europskoj uniji. Naglašava se da šengenski režim još nekoliko godina neće zahvatiti Hrvatsku pa će ona nastaviti sezonsko ukidanje viza za ruske turiste. Štoviše, nakon ulaska u EU turisti sa šengenskom vizom moći će bez dodatnih procedura ulaziti i na teritorij Hrvatske.