Rekordan broj državnika - monarha, predsjednika i premijera - okupio se na redovitom godišnjem zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Ove jeseni, obilježene velikim sigurnosnim i humanitarnim izazovima, od jubilarnog, 70. zasjedanja puno se očekuje - osobito od susreta na marginama, presudnih u približavanju stavova najvećih svjetskih igrača o akutnim svjetskim izazovima
Skupština koja okuplja čelnike 193 punopravne zemlje članice, nečlanice poput Palestine i Vatikana te brojne međunarodne institucije formalno se otvara u ponedjeljak, a na govornici Opće skupštine UN-a izmijenit će se, među ostalima, predsjednici Barack Obama, Xi Jinping, Vladimir Putin, François Hollande i Hasan Rouhani. Glavne ovogodišnje teme bit će petogodišnji rat u Siriji, izbjeglička kriza na Bliskom istoku i u Europi te teroristička skupina Islamska država.
Najviše interesa pobudit će Vladimir Putin, ruski predsjednik koji će po prvi put nakon 10-godišnje pauze preuzeti ulogu govornika na Općoj skupštini UN-a. Konačno je u poziciji da trijumfira na račun svog četiri godine starog argumenta, još s početka rata u Siriji, da je jedini put ka osiguravanju mira suradnja s predsjednikom Bašarom al Asadom.
SAD i njegovi zapadni saveznici, kao i većina profesionalnih boraca za ljudska prava, na istu stvar gledaju posve drukčije, smatrajući da su Islamska država i ostale ekstremističke grupe zapravo simptomi kaosa koji je izazvao Asadov režim, svakodnevno bombardirajući civile u područjima pod kontrolom pobunjenika, piše britanski Guardian.
Međutim, ni SAD ni njegovi europski saveznici nisu spremni na vojnu akciju u pokušaju svrgavanja Asada; zajedničko bombardiranje IS-a, u drugu ruku, nužno je zbog prijetnje koju ta skupina predstavlja po Zapad.
U utorak ujutro Obama će biti domaćin summita o borbi protiv IS-a, a ne očekuje se da će se pojaviti i Putin jer on je u dogovoru s Iranom, Irakom i Sirijom uspostavio vlastitu 'koaliciju' u toj istoj borbi.
Velika očekivanja od sastanka Obame i Putina
No tome će, u ponedjeljak poslijepodne, prethoditi sastanak Obame i Putina, što će biti prvi njihov formalni susret nakon dvije godine, a očekuje se da u središtu njihova razgovora budu Ukrajina i Sirija. Američki predsjednik zatražit će od ruskog kolege da se Asad ukloni s vlasti relativno skoro - u roku od nekoliko mjeseci, a ne godina - u zamjenu za podršku ruskoj vojnoj kampanji u Siriji. Ostaje da vidimo kako će se Obama provesti kad takav prijedlog izloži Putinu.
U proteklom desetljeću najveći izazov za Opću skupštinu UN-a predstavljao je narušen odnos SAD-a i Irana, obilježen enfant teribleom Mahmudom Ahmadinedžadom. Sadašnji iranski predsjednik Hasan Rouhani simbolizira pomirljiviji Iran, no niti nedavni, teškom mukom postignuti nuklearni sporazum sa Zapadom neće rezultirati sastankom s Obamom. Za američki javni radio NPR Rouhani je izjavio da je Iran spreman trenutačno otvoriti razgovore o Siriji sa SAD-om, no Obami nije sklon iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei. Iran navodno nije pozvan na Obamin summit o borbi protiv Islamske države, na kojemu će sudjelovati više od 100 zemalja. Istovremeno, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov predsjedat će sastankom Vijeća sigurnosti UN-a o borbi protiv terorizma.
Podsjetimo, Vijeće sigurnosti sada ima samo pet stalnih članica s pravom veta - SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija - dok se deset privremenih bira na dvogodišnji mandat. Njemačka kancelarka Angela Merkel se u subotu pridružila glasovima čelnika Brazila, Indije i Japana kojima traže da te zemlje uđu u prošireno i reformirano Vijeće sigurnosti, s ciljem boljeg rješavanja velikih svjetskih kriza. Opća skupština UN-a je ranije, tijekom rujna, dogovorila tekst mogućih reformi Vijeća, ali Kina, SAD i Rusija su ga odbili potpisati.
