progovorili analitičari

Putin ima plan, a Europa razloga za zabrinutost: Što se krije iza povijesnog susreta?

20.11.2026 u 09:49

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Povijesni susret Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga u Kini otvorio je pitanje stvaranja novog svjetskog poretka i položaja Europe u odnosima triju velikih sila. Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra da sastanak ima veliku simboličku važnost, dok je politolog Robert Barić znatno skeptičniji prema njegovim rezultatima

Američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping sastali su se u četvrtak u kineskom Shenzhenu. Bio je to prvi zajednički sastanak čelnika triju nuklearnih sila, a razgovarali su o međunarodnoj sigurnosti, nuklearnom naoružanju i budućnosti svjetskog poretka.

Iako je sastanak predstavljen kao povijesni događaj, zajednička izjava nije donijela konkretan dogovor o završetku rata u Ukrajini. O njegovim rezultatima i mogućim posljedicama za Europu u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' govorili su povjesničar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i politolog Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti.

Jakovina: Sastanak je važan već zbog toga tko je sjedio za stolom

Jakovina smatra da je okupljanje američkog, kineskog i ruskog predsjednika značajno već zbog političke i vojne težine država koje predstavljaju.

'Sastanak je relevantan jer su se susrele tri zemlje koje su u vojnom smislu apsolutno bez premca u svijetu. Susreli su se najveći svjetski proizvođač, apsolutna svjetska supersila i zemlja koja je, barem regionalno, u Europi očito izuzetno važna', rekao je Jakovina.

Pritom je upozorio na velike gospodarske razlike između Rusije te SAD-a i Kine. Podsjetio je da je Moskva i u ranijim povijesnim razdobljima imala znatno slabije gospodarstvo od svojih velikih suparnika.

'Rusija je uvijek bila ekonomski puno slabija. Na Jalti je dobila svoje priznanje, između ostaloga, jer je u Drugom svjetskom ratu poginulo 27 milijuna sovjetskih građana, dok su Britanci i Amerikanci zajedno imali manje od milijun poginulih', objasnio je.

Prema njegovoj ocjeni, međunarodni sastanci ove vrste imaju i simboličku vrijednost, čak i kada ne donesu neposredne političke promjene. 'Ovakvi događaji uvijek imaju određenu važnost. Na ovaj će se sastanak u budućnosti puno lakše pozivati i uspoređivati ga s ostalim summitima iz prošlosti', smatra Jakovina.

Barić: Ovaj će sastanak ostati upamćen samo po tome što je prvi

Robert Barić iznio je znatno kritičniju ocjenu. Kao primjer sastanka s konkretnim rezultatom naveo je susret američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva 2010. godine, koji je bio dio procesa pregovaranja o sporazumu Novi START, usmjerenom na ograničavanje strateškog nuklearnog naoružanja.

Za razliku od takvih pregovora, smatra Barić, sastanak u Kini nije ponudio konkretna rješenja za najveće međunarodne probleme.

'Svi se pitaju što je postigao Donald Trump. Sastanak Obame i Medvedeva bio je dugo pripreman, a u pozadini se vodio cijeli niz razgovora o ljudskim pravima, situaciji u Europi i drugim pitanjima. Sada smo vidjeli zajedničku izjavu od četiri elementa. Bit ću malo oštar, ovaj će sastanak ostati upamćen samo kao prvi sastanak ove tri zemlje i ni po čemu drugome', ocijenio je Barić.

Naglasio je da se novi međunarodni poredak ne stvara jednim summitom, nego dugotrajnim procesom koji je započeo mnogo prije susreta u Shenzhenu. 'Liberalni poredak vraća se na regionalnu razinu, kao za vrijeme hladnog rata, a pitanje je kakvu će ulogu u tome imati SAD s obzirom na Trumpovu administraciju. Taj će proces trajati godinama, ako ne i desetljećima', rekao je.

'Na Jalti je sila u opadanju bila Velika Britanija, danas je to Rusija'

Barić je odbacio usporedbe sastanka Trumpa, Putina i Xija s konferencijom na Jalti 1945. godine, na kojoj su čelnici tadašnjih savezničkih sila raspravljali o poslijeratnom uređenju Europe.

'Usporedbe s Jaltom po meni nemaju smisla. Kina zasad ne može zamijeniti SAD, bez obzira na to što Trump radi. Sila u opadanju na Jalti bila je Velika Britanija, a sada je to Rusija. Putinu je sastanak poslužio kao lijep PR', rekao je.

Smatra i da je ruski predsjednik dobio priliku predstaviti se kao ravnopravan sugovornik dvojice čelnika država čija je gospodarska snaga znatno veća od ruske. Kineski predstavnici, prema Barićevoj ocjeni, nastojali su ostaviti dojam odmjerenih i odgovornih državnika, ali tijekom približno 80 minuta razgovora nisu otvorena neka od ključnih pitanja.

Među njima je izdvojio regulaciju umjetne inteligencije, gospodarske odnose Kine i SAD-a te klimatske promjene.

'Svi nastoje smanjiti međusobnu ovisnost, ali ne i potpuno se odvojiti. Ide se na smanjenje rizika. O klimatskim promjenama uopće se nije govorilo', upozorio je Barić.

Jakovina: Trumpov odnos s Putinom više je nego prisan

Jakovina se posebno osvrnuo na odnos američkog i ruskog predsjednika, koji je bio vidljiv i tijekom njihova susreta u Kini.

'Trumpov susret s Putinom bio je više od toga da ga je samo nazvao prijateljem. Prije toga rekao je: 'Tko je ovaj gospodin, ne poznajem ga?' Stvorio je određenu atmosferu i pokazao više od obične prisnosti. To se nije dogodilo prvi put', rekao je Jakovina.

Istodobno je upozorio da je Europa na sastanak triju sila odgovorila okupljanjem čelnika u Berlinu, gdje se razgovaralo o nastavku pomoći Ukrajini. Ocijenio je da je važnu ulogu imalo Ujedinjeno Kraljevstvo, koje zbog svojeg položaja izvan Europske unije u pojedinim pitanjima može djelovati samostalnije.

'Europski odgovor bio je nedvosmislen kada je riječ o Ukrajini i nastavku pomoći prema načelu 'koliko god bude potrebno'. No bolje je pitanje gdje je u svemu tome Europska unija. S Europom će se morati pregovarati o teritoriju, ali pitanje je tko je ta Europa', istaknuo je.

Prema njegovim riječima, europske države imaju slična stajališta o Ukrajini, ali ne i o svim drugim međunarodnim pitanjima. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje tko bi u budućim pregovorima sa SAD-om i Rusijom predstavljao europske interese.

Barić: Putin računa na Trumpov pritisak na Europu

Barić smatra da bi svaki pokušaj postizanja mirovnog sporazuma bez sudjelovanja Ukrajine i europskih država otvorio ozbiljna pitanja njegove provedbe.

'Bez obzira na to što je Europa podijeljena, pitanje je kako bi Europljani bili prisiljeni provesti takav sporazum. Činjenica je da je Europa podijeljena oko Rusije i da će, kada je riječ o vanjskopolitičkom djelovanju, biti prisiljena na preustroj', rekao je.

Podsjetio je na izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza o potrebi promjene europskih mehanizama odlučivanja kako pojedine države ne bi mogle blokirati pomoć Ukrajini.

Barić smatra da Putin računa na Trumpovu sposobnost da europske saveznike privoli na prihvaćanje sporazuma koji bi odgovarao ruskim interesima. 'Putin je uvijek računao da će Trump prisiliti europske saveznike da prihvate sporazum kakav jest. A što nudi Putin? Povlačenje nekoliko Orešnika, za koje je pitanje koliko su operativni. Po meni su to prototipovi koji su ostali iz 2016. ili 2017. godine, kada je prekinut razvoj, a sada su na brzinu raspoređeni u Bjelorusiju', rekao je.

Upozorio je da, prema njegovu tumačenju, ruski zahtjevi nadilaze ukrajinski teritorij i zadiru u samu sigurnosnu arhitekturu Europe.

'Zauzvrat Rusija traži izlazak Finske iz NATO-a, odustajanje od baza na Baltiku, pretvaranje Moldavije u federaciju s dvije republike i povratak ruske vojske u tu zemlju u punoj snazi. Francuska i Velika Britanija ne bi smjele davati nuklearna jamstva ostatku kontinenta', naveo je Barić.

'U listopadu više od 50 tisuća mrtvih i ranjenih ruskih vojnika'

Govoreći o nastavku rata, Barić je upozorio na sve veće ruske gubitke i moguće probleme s nadoknađivanjem ljudstva.

'Izgleda da je u listopadu doista prijeđena granica od 50 tisuća mrtvih i ranjenih Rusa mjesečno. To je točka nakon koje se postavlja pitanje može li Rusija obnavljati svoje ljudstvo', rekao je.

Dodao je da je, prema njegovim podacima, tijekom rujna i listopada iz Rusije pobjeglo 1,1 milijun ljudi zbog straha od nove mobilizacije. Barić smatra da bi Putin mogao biti prisiljen na novu mobilizaciju sredinom 2027. godine.

'Putin nije odustao ni od čega, rat se nastavlja'

Barić ne očekuje da bi razgovori velikih sila mogli uskoro dovesti do završetka rata u Ukrajini. Prema njegovoj procjeni, Moskva nastoji produljiti pregovore jer joj trenutačni prekid sukoba ne bi omogućio ostvarivanje svih političkih i sigurnosnih ciljeva.

'Putin nije odustao ni od čega, nema nikakve šanse za mir i rat se nastavlja. Vjerojatno se ide na zamrzavanje sukoba u 2027. godini', zaključio je Barić.